I dobroćudni tumori kože mogu biti opasni - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

I dobroćudni tumori kože mogu biti opasni

Često govorimo o zloćudnom raku kože, melanomu, međutim, rjeđe se spominju dobroćudni tumori kože, čija pojava nije toliko rijetka. Većina madeža koje vidimo na svom tijelu predstavljaju benigne tumore; neki su tumori uzrokovani traumom, dok se drugima ne zna točni uzrok.

Kako bismo saznali koje sve
vrste dobroćudnih tumora kože postoje, je li moguća ili neizbježna njihova
transformacija u zloćudne, te moraju li se ukloniti, odgovore smo potražili u
razgovoru s Neviom Delalle Lozicom, dr.med.spec. dermatologije i venerologije.

     Nevia Delalle Lozica, dr.med. spec
     dermatologije i venerologije

Kako možemo razlikovati dobroćudne od zloćudnih tumora kože?

Na sreću, većina izraslina ili tumora na koži je
benigna, ali je važno ispravno postaviti dijagnozu. Gledaju se kliničke karakteristike same lezije, radi se
dermatoskopija, uzima se podrobna anamneza, a ponekad je potrebna i biopsija
kako bi se donijele ispravne dijagnostičke i terapijske odluke.

Kada definiramo tumoroznu tvorbu važno je obratiti
pažnju na kliničke karakteristike kože u cijelost, karakteristike same lezije i
intralezionalne karakteristike. Uz dob, spol i rasu pacijenta, analiziraju se
subjektivni simptomi koje pacijent ima, izloženost suncu i anatomska
lokalizacija. Opisuje se sama lezija na temelju kliničkih karakteristika uz
fotodokumentaciju, a ako radimo histološku analizu, opisujemo promjene koje se
vide mikroskopski. Ponekad možemo sa sigurnošću reći da se radi o potpuno
benignoj promjeni, a nekada ni uz puno kliničkog iskustva. Jedini način da
to uistinu saznamo je patohistološka analiza koja se radi ili nakon biopsije
ili nakon potpunog uklanjanja promjene, čemu smo u svakom slučaju skloniji.

Koji su najčešći benigni tumori kože?

Najčešći benigni tumori na koži mogu se podijeliti na:
papularne, makularne, pigmentirane, subepidermalne…

Papularni benigni tumori se vide vrlo često, a među njima je fibroma
mole
najčešći benigni tumor na koži srednje i starije dobi.
Najčešće fibrome nalazimo na vratu, potpazuhu, prsištu i na kapcima, te svim
drugim intertriginoznim regijama. Promjene su češće multiple i točan razlog
zbog čega nastaju nije poznat. Uklanjaju se radiokirurškim, elektrokirurškim i
drugim metodama.

Keratoacanthoma je tumor koji vrlo brzo raste, za razliku od malignih tumora koji nikada
ne rastu tako rapidno. Klinički ga karakterizira dobra ograničenost od okolne
kože i krater ispunjen keratinom u središtu. Kao razlozi nastanka spominju se infekcije, virusna etiologija, mineralna ulja i katrani i najčešće izloženost
suncu. Premda je ovaj tumor ”samo-izlječiv”, preporučljivo ga je kirurški
ukloniti zbog ožiljka koji bi nastao samozacjeljivanjem, a i zbog
patohistološke analize.

Piogeni graulom je solitarni tumor koji  također
karakterizira brzi rast, ali uz klinički prisutan rast vaskularnih struktura i
s tendecijom krvarenja. Nastaje na mjestu prethodne traume, najčešće na licu,
prstima i prsištu. S obzirom da klinički može na površini imati erozije,
uceracije ili biti inficiran i krvariti, uklanja se u cijelosti uz PHD analizu,
jer može klinički imitirati maligne tumore.

Cornu cutaneum je tumor građen od kompaktnog keratina koji naliči rogu. Premda se radi o
benignom tumoru, u podlozi se može u 20 posto slučajeva otkriti malignitet, te
se uvijek uklanja u cijelosti uz PHD.

Keloid je zapravo fiobrozno tkivo koje nastaje prekomjernim rastom zbog poremećaja
u cijeljenju nakon ozljeda kože, najčešće na prsima, ramenima, potkoljenicama,
ali i drugdje. Može biti praćen subjektivnim simptomima kao što su svrbež, bol
i najčešće osjećajem pečenja. Češće nastaju kod tamnoputih osoba. Zbog čega
dolazi do prekomjerne aktivacije fibroblasta nije potpuno jasno. Keloidi se
najčešće ne uklanjaju zbog mogućeg nastanka novog i još većeg keloida na istom
mjestu, ali je moguća intralezionalna primjena kortikosteroida, silikonskih
gelova u okluziji, mikrodermoabrazije, laserski postupci.

Naevus sebaceus of Jadassohn ili verukozni
epidermalni nevus
je kongenitalan i najčešće smješten na skalpu i licu
sa elementima apokrinih i lojnih žlijezda, defektnim dlačnim folikulima te ima
tendenciju sporog povećavanja tijekom godina. U oko 30 posto slučajeva može
maligno alterirati u bazaliom, adneksalni tumor ili spinaliom. Uklanjaju se
kirurški, u cijelosti.

Seboroične keratoze su vrlo česte benigne tvorbe srednje i starije dobi
na dijelovima kože bogatoj lojnicama (lice, ramena, trbuh, prsa, leđa). Brojne
su kliničke varijante ovih tumora, a ponekad izgledom podsjećaju na melanom.
Najčešće su multiple sa pridruženim simptomom svrbeža, ali mogu biti i
pojedinačne. Kod nagle erupcije keratoza kod mlađih osoba treba istražiti
potencijalne malignome unutrašnjih organa, najčešće probavnog sustava. Uklanjaju
se ekskohleacijom, radiokirurškim ili elektrokirurškim metodama te kriokirurški.

Aktiničke keratoze spadaju u prekancerozne lezije te ih ne opisujemo kao
ni Bowenova
bolest
i erythroplasia Queyrat. Sebacealni adenom je nodularna tumorozna
tvorba sa lobularnom površinom poput karfiola. Najčešće lokaliziran na glavi i
vratu, ali i na svakom drugom dijelu tijela obraslom dlakama. Ponekad je zbog
diferencijalne dijagnoze bazalioma potrebno ukloniti tumor u cijelosti uz PHD
analizu.

Pigmentirane benigne lezije su također vrlo česte.

Dermatofibrom je pigmentirani tumor koji varira od smeđe, crvene, purpurne do ružičaste
boje. Uglavnom je to mali tumor najčešće na donjim ekstremitetima, a na mjestu
ili prethodne traume ili uboda nekog insekta. Smatra se da se radi o
fibromatoznoj reakciji na prethodnu traumu.

I madeži ili nevusi se također
smatraju benignim tumorima kože ukoliko su dobro definirani i cirkumskriptni.
Madeži nastaju od druge do 60. godine života, te imaju predvidljiv tijek rasta
i rijetko maligno alteriraju.

Benigne subepidermalne lezije su sebacealne ciste ili ateromi,
dermoidne
ciste
, neurofibromi, schwannomi, lipomi i još neki rijeđi
benigni tumori.

Pigmentni benigni tumori madeži često nas zbunjuju, jer ne
znamo gdje je granica kada oni mijenjaju svoj oblik i postanu maligni. Kako
možemo biti sigurni?
 

Razlikujemo junkcijske madeže ili nevuse koji su
minimalno uzdignuti i bez dlaka; složene nevuse, te intradermalne nevuse koji
su najčešći u odrasloj dobi, a klinički mogu biti u razini kože, iznad razine
kože i pendulirajući. Najčešće su multipli. Posebnu vrstu predstavljaju blue
nevusi
koji prosijavaju plavo zbog duboko smještenog pigmenta i loma
svjetlosti iznad. Zbog moguće maligne alteracije i diferencijalne dijagnoze,
najčešće se uklanjaju.

Posebnu pažnju posvećujemo displastičnim nevusima koji
su zbog zbog svoje atipične, nepravilne građe, pigmentacije, ruba ili razvoja
prekursori melanoma. Nastaju tijekom godina i nikada spontanu ne regrediraju.
Ako ih ima više od sto tada to zovemo sindromom displastičnih nevusa i takvi
pacijenti se moraju redovito dermatoskopski kontrolirati, a sumnjive promjene
se moraju što ranije ukloniti i to klasičnom kirurškom metodom uz
patohistološku analizu.

Trebaju li se određeni madeži posebno zaštititi preparatima
koji u potpunosti blokiraju sunčeve zrake?

Ne postoji određena promjena koju treba posebno
zaštiti. Čim osjetimo potrebu da neku promjenu posebno štitimo, možda ju je
bolje ukloniti. Naime sunčeve zrake ili umjetni izvori su jedan od najjačih
stimulatora melanocita kako kože u cijelosti tako i pojedinih nakupina
melanocita što u konačnici definiramo kao madež. Svaka stimulacija, bila
mehanička ili kemijska može biti dugoročno opasna, te dovesti do nastajanja
novih pigmentiranih nakupina koje mogu imati maligni potencijal. Dakle
preporuka je što manje izlaganja suncu kao i zaštita kompletne kože, a pogotove
one koja već ima određena oštećenja ili sklonosti ka nastajanju madeža ili
drugih benignih tumora.

U sklopu dm-ovog humanitarno-edukativnog projekta
“Zaštiti se… i neka cijeli ovaj svijet još sja u suncu” možete
postavljati pitanja vezana za zdravlje kože dr. Delalle Lozici. Također možete
priložiti fotografije sumnjivih madeža ili promjena na koži ako ih imate. Sve
što morate napraviti jest registrirati se na portalu i upisati svoje pitanje u
rubriku Halo, doktore.

K. Horvat

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo