Norveški su stručnjaci ustanovili kako je smisao za humor ono što nas održava zdravima sve do mirovine, međutim, zaštitnički učinak zabave prestaje nakon 75. godine.
“Postoje razlozi zbog kojih vjerujemo kako smisao za
humor i dalje ima pozitivne učinke na mentalno zdravlje i društveni život, čak
i nakon umirovljenja, iako se ti učinci više ne vide na očekivanu životnu dob
nakon 75. godine”, tvrdi Sven Svebak, profesor Odsjeka neuroznanosti
Sveučilišta Znanosti i tehnologije i voditelj istraživanja. Dodaje kako nakon
75. godine genetika i biološko starenje postaju bitniji faktori za zdravlje ili,
točnije, razvijanje bolesti.
Istraživanje uključuje 53.500 osoba čija je povijest bolesti
analizirana. Sedam godina poslije, znanstvenici su se ponovo susreli s
ispitanicima i uzeli njihove podatke. Ocijenili su njihov smisao za humor na
temelju tri odgovora testa koji procjenjuje prijateljski nastrojen humor. Rezultati
su otkrili sposobnost razumijevanja i razmišljanja na smiješni način.
Čelnik studije ističe kako često krivo shvaćamo humor i
vjerujemo kako sretni ljudi imaju bolji smisao za humor u odnosu na one koji su
većinom ozbiljni. “Osobe s istim smislom za humor u većoj mjeri zajedno
uživaju i mogu iskomunicirati humor bez velikih gesti. Iskra u očima može biti
i više nego dovoljna”, tvrdi Svebak.
Istraživači su ispitanike podijelili u dvije skupine: jedni
su vjerovali kako su zdravi, dok su drugo mislili da su lošeg zdravlja. Na
kraju, znanstvenici su ustanovili jednaki učinak dobrog smisla za humor u obje
skupine.
Osobe koje su imale bolji smisao za humor smanjile su
izglede smrtnosti za 20 posto, u odnosu na ispitanike koji nisu dobro baratali
šalama. Kako bi osigurali ispravnost rezultata, istraživači su upotrijebili još
jednu metodu: ocijenili su smisao za humor ocjenama na ljestvici. Osobe koje su
imale bolje rezultate bile su dvostruko sklonije preživljavanju sedam godina
poslije istraživanja u odnosu na ispitanike s manje smisla za humor.
K. Horvat
