Prehrambene navike koje kvare raspoloženje! - Ordinacija.hr
Hrana i recepti

Hrana i recepti

Prehrambene navike koje kvare raspoloženje!

Naše tijelo i mozak trebaju redovan unos hranjivih namirnica koje nam pomažu u obavljanju dnevnih aktivnosti. Ako ne unosimo takvu hranu, nastaje nervoza i loše raspoloženje.

ČipsRazmislite o svojim prehrambenim navikama.
Osjećate li se posebno loše nakon određenih obroka ili u određeno vrijeme dana?
 Evo nekih od najčešćih prehrambenih
navika koje uzrokuju loše raspoloženje:

Jedete
previše ugljikohidrata.
Ugljikohidrati imaju smirujući efekt na nas
jer utječu na razinu serotonina, kemikaliju u mozgu koja regulira raspoloženje,
apetit, osjetljivost na bol i navike spavanja. No, previše “dobrih stvari” može
biti i loš odabir, pogotovo kada se radi o prerađenim ugljikohidratima. Ponekad ih doista može biti teško prestati jesti, jednom kada ih okusite.  Rezultat? Neopisiv umor nakon, primjerice, pojedene cijele vrećice čipsa.

Ne
jedete dovoljno uhljikohidrata.
Ovo vrijedi i obrnuto. Osobe koje su
ograničile unos ugljikohidrata u organizam, primjerice sljedbenici Atkinsonove
dijete, nemaju dovoljno serotonina u organizmu koji bi podigao raspoloženje.
Jedenje i inzistiranje na proteinima kada vam doista treba
tjestenina može dovesti do iritacije i živčanosti.

Previše
se oslanjate na kofein.
Doza energije koju dobijete od vaše jutarnje
kave može utjecati na poslijepodnevno raspoloženje i dovesti do tenzija i razdražljivosti.

KavaŠkrtarite
na namirnicama koje popravljaju raspoloženje.
Studije potvrđuju kako
jedenje previše hrane koja sadrži folate može ukloniti depresivna raspoloženja.
Birajte zeleno lisnato povrće, grahorice,
žitarice i kruh obogaćen folnom kiselinom te pijte sok od naranče. Mineral selen
također je važan za mentalno zdravlje, a nalazi se u češnjaku, ribi, školjkama,
cjelovitim žitaricama, sjemenkama suncokreta i brazilskim oraščićima.

Preskačete
obroke.
Ovo je čest uzrok drastičnog pada razine šećera u krvi koji
vas može oslabiti, jednako kao i vašu sposobnost koncentracije. Stručnjaci
savjetuju da obroke i međuobroke rasporedite na svaka tri do četiri sata kako
bi vaš organizam funkcionirao normalno cijeli dan.

D.Š.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo