Znanstvenici su došli do novih spoznaja koje bi mogle pobijediti HIV – antitijela imuniteta moguće su ključ naše obrane protiv zaraze ovim virusom.
Ova je bolest ubila najviše ljudi do sada, kada su virusi u
pitanju – više od 27 milijuna ljudi, a svake godine umre dva milijuna
zaraženih
osoba.
Prema kanadskim stručnjacima, novo identificirana antitijela se
spajaju s više od 90 posto skupine soja virusa HIV-1, uključujući sve velike
genetske podtipove virusa, te ih neutraliziraju.
Virus humane imunodeficijencije (HIV) je
retrovirus koji uzrokuje stečeni sindrom imunodeficijencije (AIDS, tj. stanje
kada imunološki sustav počinje slabjeti, dovodeći do mnogih infekcija koje su
opasne po život).
Opseg aktivnosti novih antitijela toliko je širok da stručnjaci
ističu kako su se približili razvijanju cjepiva protiv HIV-a, iako priznaju
kako je taj cilj još uvijek vrlo daleko. Radi se o godinama istraživanja koja
predstoje revolucionarnom razvoju cjepiva protiv ove opake bolesti suvremenog
društva.
“Imunitet može stvoriti vrlo moćna antitijela protiv HIV-a,
a mi okušavamo razumjeti zašto ona postoje kod nekih bolesnika, a zašto ih
drugi nemaju. Ovo će nam pomoći u procesu dizajniranja cjepiva”, tvrdi dr.
John Mascola iz Istraživačkog centra za cjepiva u Kanadi, koji je ujedno i
jedan od autora studije.
Antitijela djeluju kao “ratnici” našeg imunološkog
sustava i sprječavaju infekcije. Kada je u pitanju HIV, antitijela se stalno
utrkuju s virusima i pokušavaju im se prilagoditi, međutim, ona su uvijek u
zaostatku, slikovito su opisali znanstvenici u časopisu Science. Kod nekih osoba antitijela su prilično učinkovita protiv
virusa HIv-a, iako se ovi bolesnici ne mogu u potpunosti “otarasiti”
virusa.
Kanadski su stručnjaci ustanovili kako tri vrste ovih antitijela
mogu spriječiti zarazu HIv-om u nekim slučajevima. “Ona `začepe` lokot
koji virus pokušava probiti kako bi dospio do zdravih stanica. Problem je
stvoriti dovoljno veliku količinu antitijela kako bi se pojačao imunitet”,
objasnio je dr. Mascola.
“Cilj je cijepiti pojedince čiji će imunitet sam moći
stvarati ovakva antitijela. Kako bismo to napravili, moramo stvoriti novo
cjepivo, proučiti ga na životinjama i tek onda ga testirati na malom ljudskom
uzorku. Za to je potrebno puno vremena i truda”, završio je voditelj
studije.
K. Horvat
