Aromatična biljka koja se nerijetko nađe u juhama, salatama i drugim mesnim i bezmesnim jelima uzgaja se od davnina kao začinsko bilje.
Celer (Apium graveolens) sadrži hranjive
i korisne tvari u svim svojim dijelovima: korijenu, stabljici, listovima, pa
čak i u sjemenkama. Zbog toga se ne treba čuditi njegovoj širokoj upotrebi u
liječenju mnogih bolesti i tegoba. Slijedi priča o celeru.
Ako ste mislili da je celer namirnica novog
vijeka, niste u pravu. Njegova povijest seže daleko u prošlost. U
staroj Grčkoj u doba Homera celer je bio simbol ljepote i veselja.
Kasnije je u Rimu uzdignut kao simbol pobjede, te je tako stao
rame uz rame s lovorom i korišten je kao vijenac za pobjedničke glave. Koliko
je ova biljka bila popularna govori francuska uzrečica: “Ne treba se plašiti
mukotrpnog puta do Rima zbog – ljubavi i celera”. Celer su uzgajali stari Egipćani
i Grci kojima je služio kao nadgrobni vijenac, o čemu postoje
pisani dokazi. U našem narodu ova aromatična biljka rado se upotrebljavala kao
afrodizijak. Divlji celer, koji je rastao uz močvarna
staništa, postupno se kultivirao, te danas postoje tri vrste : bijeli,
zeleni i celer s korijenom nalik na repu. Celer podnosi oštru zimu te
se tako uzgaja u vrtovima tijekom cijele godine. Korijen ima specifični aromatični
miris koji dolazi od eteričnih ulja kojima može zahvaliti
svoju prepoznatljivu aromu i okus. Najviše korisnih tvari nalazi se u svježem
celeru ili tek iscijeđenom soku.
Energetska vrijednost 100 g celera je mala – iznosi
14 kcal/59 kJ. Od toga je 0,69 posto proteina, 2,97 posto ugljikohidrata i 0,17 posto masti.
Zanimljiva je činjenica da se žvakanjem ove biljke troši više kalorija nego što
ga ima sama biljka, te se kao takva preporučuje u raznim popularnim dijetama.
Odličan je izvor kalija (koji je esencijalan za ravnotežu pH
razine u tjelesnim tekućinama; ima važnu ulogu u reguliranju krvnog tlaka,
očuvanju koštane mase, radu živčanog sustava, srca, bubrega te mišićnih i
adrenalnih funkcija), vitamina C (koji pomaže kod virusnih i
bakterijskih infekcija, prehlada, astma, alergija, srčanih bolesti…), vitamina
B1 (koji je odgovoran za normalno funkcioniranje živčanog sustava).
Osim navedenoga, u celeru su pronađeni natrij, kalcij, bjelančevine, folna
kiselina…
Sirovi celer vrlo je djelotvoran kod bubrežnih
kamenaca jer djeluje kao diuretik. Također, snižava krvni
tlak, smanjuje razinu šećera u krvi i razinu kolesterola. Za
stres i njegovo “liječenje” nutricionisti preporučuju upravo ovu
namirnicu. U farmaciji njegove sjemenke se
koriste u pripravcima lijekova za smirenje. Napitak svježe iscijeđenog soka
korijena, listova i stabljike odličan je lijek u ranim fazama gihta i
reumatizma, a preporučuje se i osobama sklonim debljanju.
Natrij-kompleks pomaže u ublažavanju želučane kiseline te tako djeluje povoljno
na probavu i smanjuje nadutost. Celer možemo upotrijebiti u liječenju astme –
tako se u narodnoj medicini pripremaju bomboni od gusto kuhanog celera
uz dodatak nepročišćenog šećera, koji smiruju kašalj. Zbog visokog sadržaja
eteričnih ulja i ostalih korisnih sastojaka, celer djeluje antibakterijski i
antimikotički u sluznicama crijeva i mokraćnih putova.
Izvor: Biologija.com.hr
