Američkim je istraživanjem ustanovljena poveznica između pretilosti i štetnih metaboličkih promjena stimuliranih ranim rastom grudi. Prehrana bogata hidrogeniziranim mastima je također dovela do stvarajna abnormalnog tkiva u grudima.
Istraživači su laboratorijske miševe hranili masnom kiselinom 10,12 CLA koja može dovesti do metaboličkog sindroma, stanja povezanog s gojaznošću, dijabetesom i srčanim bolestima. Riječ je o masnoj kiselini koju nalazimo u hidrogeniziranim mastima koje se naširoko koriste u prethodno pripremljenim obrocima i proizvodima kako bi se oni očuvali, primjerice keksima i kolačima.
Transmasne kiseline su tekuća ulja koja su pretvorena u kruto stanje procesom hidrogenizacije. Mnoge pržene namirnice sadrže trans-masti koje povisuju kolesterol i najčešće dolaze u obliku hidrogeniziranih biljnih masti. Trans-masti, jednako kao i zasićene masti, glavni su krivci visokog kolesterola kojeg unosimo hranom, ali nisu navedeni na deklaraciji namirnica.
“Ovo otkriće je pogotovo bitno kada ga dovedemo u odnos s podacima prema kojima djevojkama počinju rasti grudi sve ranije i ranije, što se poklapa sa rastućom epidemijom dječje pretilosti“, objasnio je dr. Russ Hovey sa Sveučilišta u Kaliforniji, voditelj studije.
Kod nekih je miševa također došlo do abnormalnog rasta stanica koji može dovesti do raka. Istraživači smatraju kako tu vezu mogu objasniti povišenom razinom inzulina. Naime, istaknuli su kako žene koje su prošle menopauzu imaju povišen inzulin te su izložene višem riziku od raka dojke.
Time su zaokružili popis poznatih faktora rizika koji povisuju ženama izglede za razvijanje ove maligne bolesti: to su obiteljska povijest raka dojke, ovisnost o cigaretama, dob, neaktivan stil života te loša prehrana prepuna hidrogeniziranih masti.
“Naše otkriće podcrtava iznenađujuću vezu između prehrane, metaboličke disregulacije i rasta mliječnih žlijezda koji ne ovise o stimulaciji estrogenom“, tvrde istraživači u stručnom časopisu National Academy of Sciences. Savjetuju kako bi sve djevojčice i djevojke trebale uložiti više truda u svoje zdravlje i prehranu kako bi osigurale što niži rizik od ove vrste raka u kasnijoj dobi.
Unatoč uznapredovalim metodama liječenja, rak dojke je i dalje najčešći
pojedinačni uzrok smrti u žena u dobi od 35. do 69. godine. Ovi podaci upućuju
na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.
K. Horvat
