Proslavite Svjetski dan srca: saznajte koje korake možete poduzeti na putu prema zdravom srcu i duljem i boljem životu.
Danas su srčanožilne bolesti uzrok 17,3 milijuna smrti godišnje! Dobra vijest je da većinu srčanožilnih bolesti uzrokuju čimbenici rizika koje je moguće držati pod kontrolom, liječiti ili izmijeniti. Vlada vaše zemlje bila je među 194 zemlje koje su se obvezale smanjiti prerane smrti uzrokovane srčanožilnim bolestima za 25 posto do 2025. godine. Vlade, međutim, to ne mogu postići same – prepoznajte rizik kojemu ste izloženi i djelujte na vrijeme!
Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak
Visoki krvni tlak najvažniji je čimbenik rizika srčanožilnih bolesti. Naziva se “tihi ubojica” budući da obično nema prethodnih znakova upozorenja ili simptoma te stoga mnogi ljudi nisu niti svjesni da imaju povišen arterijski tlak.
Kažite NE pušenju u svom domu
Nakon dvije godine od prestanka pušenja, rizik od koronarne bolesti srca znatno se smanjuje, a nakon 15 godina rizik od razvoja srčanožilne bolesti vraća se na razinu rizika u nepušača.
Ako tražite način uz pomoću kojeg možete prestati pušiti, a probali ste razne metode i nigdje dospjeli, pokušajte s psihoterapeutskim CD-om dr. Vlatka Kalapoša. Njegov “Alfa Victus program” preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Riječ je o programu koji predstavlja psihoterapiju s djelovanjem na podsvijest u trajanju od 40 minuta. Kako prestati pušiti? Naručite psihoterapeutski CD. CD možete kupiti pouzećem putem našeg Webshopa: Alfa Victus.
Kontrolirajte razinu glukoze u krvisrce
V isoka razina glukoze (šećera) u krvi može biti pokazatelj postojanja dijabetesa.Srčanožilne bolesti čine 60 posto svih smrti u ljudi s dijabetesom koji, ako ostane neprepoznat i ne liječi se, izlaže oboljele povećanom riziku od razvoja srčane bolesti ili moždanog udara.
Budite aktivni i potičite tjelesnu aktivnost
Već i 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti smanjuje rizik od srčane bolesti i moždanog udara. Pri tome je važno napomenuti da tjelesna aktivnost ne mora nužno značiti sate provedene u teretani ili aktivno vježbanje nekog sporta. Ovdje mislimo na svaku tjelesnu aktivnost zbog koje srce brže zakuca (aerobne aktivnosti). One mogu uključivati vožnju bicikla, rolanje, plesanje, obavljanje kućanskih poslova čišćenja, igru s djecom, šetnju s kućnim ljubimcem itd.
Pazite što jedete
Prehrana s visokim unosima zasićenih masti, trans-masnih kiselina i soli povećava rizik srčanog udara ili moždanog udara. Previše soli može dovesti do visokog krvnog tlaka, a previše masti može dovesti do začepljenja arterija.
Budite oprezni s prerađenom hranom koja često sadrži visoke razine soli. Stručnjaci tvrde kako dnevni unos soli ne bi trebao biti veći od 5,8 grama, a najbolje je konzumirati oko 3,7 grama soli dnevno. Ova količina treba biti manja ako se radi o starijim osobama i onima s visokim krvnim lakom. S druge strane, prosječan Hrvat konzumira i 15-20 grama soli na dan.
Hipertenzija: Manje soli za niži tlak
Pitajte stručnjake
Ako ste pretrpjeli srčani ili moždani udar, razgovarajte sa svojim liječnikom o najboljim načinima liječenja ili upravljanja vašim rizikom kako biste izbjegli drugi udar.
Upoznajte se sa svojim referentnim vrijednostima mjera
Pođite liječniku da vam izmjeri krvni tlak, razinu kolesterola i glukoze, težinu i indeks tjelesne mase i pojasni vam rizik kojem ste eventualno izloženi.
Izvor: Hrvatska kuća srca/K.P.
