Pitanje čitateljice:
Od djetinjstva se ne sjećam da sam sanjala noćne more, no nedavno su mi se zaredale noći u kojima vrlo živo sanjam neugodne snove, budim se u znoju i usred vlastitog usklika – Upomoć! Obzirom nemam nikakve aktualne stresne događaje, može li ovo biti post reakcija na teško razdoblje koje sam proživjela prije 10 mjeseci ili mi podsvijest nešto govori? Obzirom su snovi vrlo neugodni, cijenila bih vaše stručno mišljenje i uputu.
Odgovor psihijatra Igora Girotta:
Spavanje…
Svake noći upadamo u prirodno stanje promijenjene svjesnosti, otupljenih osjeta i umrtvljenih mišića. To je spavanje i treba čitavom organizmu, a posebno je važno samom mozgu koji u svojim dubljim (starijim) dijelovima kontrolira cikluse spavanja. Danas znamo da mozak spavanje treba iz više mogućih razloga: za ubrzano odbacivanje otpadnih tvari, za anaboličke procese, procesiranje memorije, osvježavanje stvorenih sinapsi, rast i razvoj… Tijekom jednog spavanja – više puta sanjamo i ti snovi su nam također potrebni.
Što su snovi?
San je doživljaj niza slika, senzacija, osjećaja ili ideja koje spavač doživljava bilo kao sudionik ili svjedok. Impresije sna mogu imati sličnost s pričama koje se daje prepričati ali i ne moraju, one mogu biti takve kvalitete i intenziteta da se ne mogu lako ispričati kao niti logično objasniti. San sa svojim smislom u pravilu izmiče shvaćanju racionalnog uma. Mnoge znanstvene i neznanstvene discipline imaju u svojem fokusu snove, teško bi bilo i nabrojati ih.
San može biti i noćna mora (i noćni strah)
Snovi su uobičajena pojava u fazi spavanja koja se zove REM spavanje (po Rapid Eye Movement – brzim pokretima očiju). Rjeđe se zbiva sanjanje u NREM fazi (duboki san u pravilu bez snova) i tad je ono kvalitetom drukčije. Slično je s noćnim morama. U širem smislu je to bilo kakav uznemirujući san nakon kojeg se sanjač budi i više ili manje je uznemiren i zaokupljen sadržajem sna. No, uglavnom pritom mislimo na pravu ili običnu noćnu moru koja se dešava u vrijeme sanjanja, a to je REM faza. Po buđenju je radnja sna obično živa u sjećanju, i uznemiruje i kod prisjećanja na nju.
Dosta se razlikuje noćni strah (pavor nocturnus) koji se javlja iz dubokog sna, uvijek je praćen preznojavanjem, vriskom kod buđenja i nekim vremenom dezorijentacije (zbunjenosti) nakon buđenja. Obično se detalji takvog straha ne pamte i nisu tako jasni kao kod noćne more. Pavor nocturnus je češći kod djece, dok je kod odraslih vjerojatniji kod oboljelih od PTSP-a.
Što nam mogu značiti snovi, a što noćne more?
Traženje smisla u snovima je vrlo staro, a moderna interpretacija snova počinje s Freudom i psihoanalizom. Danas sve različite analitičke ili psihodinamske ali i neke druge tehnike koriste analizu sna. Mnoga su praznovjerja i krajnji stavovi oko snova: da su mentalno smeće, da su predskazanja budućnosti, da se u njima nalaze uvijek loši znaci ili da predstavljaju samo izraz naših skrivenih želja. Međutim, analizom sna u stvari nikad ne znamo unaprijed gdje ćemo doći. Snovi su uvijek izraz našeg nesvjesnog života. O tome možda drugom prilikom…
Noćne more mogu biti ponavljanje traumatske ili izrazite stresogene situacije. Psihička trauma je neka vrsta sloma ili prenapregnutosti psihičkog aparata. U vrijeme dok traje i još neko vrijeme poslije traumatizacije onaj koji je tako pogođen uglavnom svjesno obrađuje traume. U kasnijem periodu se svjesno sve manje bavimo tim sadržajima, no naše nesvjesno može nastaviti taj “rad”. U snovima se tad javljaju iste ili slične situacije koje izazivaju i emocionalnu reakciju sličnu onoj koja se dešavala uz traumu. Teže se mogu povezati noćne more u vezi događaja iz vremena ranog djetinjstva koji su dijelom potisnuti, zaboravljeni ili su se u našem sjećanju reorganizirani u drugom obliku. Sadržaj noćne more kao ponavljane traume se u pravilu ne analizira a pomaže “ventilacija” – to znači ispričati sadržaj sna nekom drugom.
Koji puta noćne more nisu ponavljanje trauma, a mogu predstavljati nesvjesno zastrašujuće očekivanje da će se dogoditi neki loš događaj iz faktora koji su nam poznati. Također su more moguće u periodu pojačanog stresa, u okviru depresije, drugih poremećaja spavanja (sleep apnea) ili drugih psihičkih poremećaja kao i kod gubitaka, kroničnih bolesti i faza adaptacije na promjene u životu.
Treba spomenuti da koji puta i banalni razlozi mogu povećati vjerojatnost pojave noćne more, kao što su – spavanje u neugodnom položaju ili težak obrok prije spavanja, uzimanje alkohola i nekih lijekova.
