Plavooke su osobe manje osjetljive na bol, dok smeđookima treba manje alkohola kako bi se napile.
Znanstvenici dugo vremena proučavaju boju naših očiju i pokušavaju izvući nekakve općenite zaključke: kako boja utječe na naše zdravlje ili rizik od razvijanja određenih bolesti. Najnoviji zaključci stižu sa Sveučilišta u Pittsburghu, koje je ustanovilo kako su bjelkinje sa svijetlim očima (plavim i zelenim) manje osjetljive na bol u odnosu na smeđooke žene.
Američki je tim pratio 58 trudnica i ustanovio kako su manje bolova osjećale one sa svijetlim očima, a također su u manjoj mjeri bile tjeskobne nakon poroda i imale su manje negativnih misli.
“Do nedavno se smatralo kako je samo jedan gen odgovoran za boju očiju, no to je potpuna glupost. Sada znamo da je boja očiju utemeljena na 12 do 13 individualnih varijacija gena osoba. Ti nam genetski markeri daju dobre izglede za predviđanje nečije boje očiju, Možemo predvidjeti boju sa 70 do 90-postotnom točnošću”, objasnila je Jari Louhelainen, profesorica biomolekularnih znanosti Sveučilišta John Moores iz Liverpoola, koja istražuje kako geni određuju boju očiju.
Multitasking gena
Kada postavimo pitanje na koji način boja očiju utvrđuje naše zdravlje, stručnjaci objašnjavaju da geni koji su u pozadini boje imaju zadatak “multitaskinga”. “Ti geni rade i druge stvari u tijelu, npr. jedan od njih, NCX-4, koji je povezan s tamnijim očima, kontrolira mnoge proteine, od kojih je jedan nedavno povezan s boli. Drugi geni povezani s melaninom, pigmentom koji oči čini tamnijima, su također povezani s boli. Nasljedno stanje jetre Dubin-Johnsonov sindrom, koji uzrokuje smeđu pigmentiranost stanica jetre, povezan je s nakupljanjem melanina. Simptomi uključuju bol i umor”, objasnila je čelnica studije.
Melanin je također razlog zbog kojeg su smeđooke osobe osjetljivije na alkohol. Kada su psiholozi Sveučilišta Georgia State iz Atlante anketirali preko 12.000 osoba, ustanovili su da plavooki ispitanici konzumiraju daleko više alkohola od smeđookih. Objašnjavaju: smeđooke osobe piju manje – i također rjeđe postaju alkoholičari – jer im je potrebno manje alkohola kako bi se napili.
S druge strane, melanin također utječe na funkcioniranje mozga: što ga je više, to će mozak funkcionirati učinkovitije, brže i bit će osjetljiviji na podražaje, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Personality and Individual Differences. Ovo objašnjava zašto su smeđooke osobe “bržeg palca”: bolje su u bacanju frizbija i tenisu.
“Izvorno, svi su ljudi imali smeđe oči. Prema jednoj teoriji, hladno vrijeme i tamno nebo pomoglo je širenju promjene boje. Naime, nedostatak melanina također je posvijetlio boju kožu, a svijetla koža bolje stvara vitamin D kada je izložena suncu, kojeg ima znatno manje u sjevernijim krajevima. S druge strane, povećana osjetljivost na svjetlo čini plavooke osobe sklonijima razvijanju senilne makularne degeneracije oka, bolesti koja može dovesti do sljepoće. Isto se smatra i za osobe sa zelenim očima.
Kakve su vaše oči?
K. Pužar
