Zdravo tijelo i zdrav um jednako su važni i potrebni za dobrobit pojedinca stoga je neophodno održavati higijenu i jednog i drugog sustava.
U našem društvu ljudi su i dalje puno više fokusirani na tjelesno nego na psihičko zdravlje. Ljudi odlaze zubaru kada ih zaboli zub, piju lijekove i osnažuju imunitet kada su prehlađeni, idu na razne fizičke terapije i tretmane te se točno zna kome se trebaju javiti vezano uz koju fizičku ozljedu. Tada dobiju naputke kako se fizička ozljeda treba tretirati i to rade dok se ozljeda ne sankcionira u određenoj mjeri.
Psihološke ozljede se javljaju češće nego tjelesne
S druge strane, psihološke ozljede, kao što su neuspjeh, odbacivanje, usamljenost i mnoge druge, mogu biti podjednako štetne za dobrobit pojedinca, ali njima se uglavnom ne pruža nikakav poseban tretman. Dapače, vrlo često se potpuno ignoriraju pa time postaju još opasnije. Ovakav tip ozljeda javlja se i češće nego tjelesne ozljede no ipak, malo tko danas zastane i pomisli kako može zalječiti neku psihološku ozljedu.
Psiholog Guy Winch naglašava važnost ove problematike te navodi kako osobna higijena, uz higijenu našeg fizičkog tijela, treba uključivati emocionalnu higijenu. Emocionalna higijena odnosi se na svjesnost o našem psihičkom zdravlju te usvjajanje jednostavnih dnevnih navika za uočavanje emocionalnih rana koje nam se javljaju. Winch izražava zbunjenost ljudskim ponašanjem kojim ljudi pridaju više vremena i važnosti npr.dentalnoj higijeni, nego emocionalnoj higijeni te postavlja pitanje, što biste radije izgubili – zube ili um? Kada bi posljedice za vaš život bile kobnije, da imate pokvarene zube ili da budete psihički bolesni? Time ne želi reći kako tjelesno zdravlje nije važno već ukazati na to koliko ljudi zanemaruju psihičko zdravlje.
Kako bi se to promijenilo, Winch navodi nekoliko prijedloga kako poboljšati emocionalnu higijenu i njegovati svoje psihičko zdravlje:
1. Obratite pažnju na emocionalnu bol
Znamo da je u slučaju fizičke boli koja traje nekoliko dana potrebno učiniti nešto što bi moglo pomoći i umanjiti tu bol, isto tako vrijedi i za emocionalnu bol. Ako osjetimo emocionalnu bol koja traje nekoliko dana, kao posljedica odbijanja, sniženog raspoloženja, neuspjeha u nečemu što nam je važno, usamljenosti ili nečega drugoga, to znači da smo emocionalno “ozljeđeni” i da je potrebno naći način kako pomoći u liječenju te ozljede. Ponekad nam u tome može pomoći razgovor s prijateljem ili drugom bliskom osobom, a ponekad je poželjno obratiti se psihologu.
2. Zaustavite emocionalno “krvarenje”
Nerješavanje nekog emocionalnog ožiljka može povući stvaranje novih ozljeda i ožiljaka, npr.osjećaj neuspjeha može voditi ka smanjenju samopoštovanja koji za posljedicu može imati osjećaj bespomoćnosti i to je stvara joć veću vjerojatnost da će osoba ponovo doživjeti neki neuspjeh. Zato je važno prepoznati i zaustaviti ovakve začarane krugove koji ugrožavaju emocionalno zdravlje.
3. Zaštitite svoje samopoštovanje
Samopoštovanje je važno za naše psihičko zdravlje jednako kao što je naš imunuloški sustav bitan za naše fizičko zdravlje. Stoga ga trebamo biti svjesni i po potrebi ga „nahraniti“ tako što ćemo prepoznavati svoje sposobnosti i kvalitete. Jako je važno da sami sebi ne smanjujemo samopoštovanjen negativnim mislima ili govorom o sebi. (Kako sam glup, nesposoban, i sl.)
4. Zaustavite negativne misli
Iako je normalno da se razmišlja o problemima i brigama u životu, važno je da to bude u nekoj određenoj mjeri i da to ne preplavljuje osobu. Začarani krug negativnog razmišljanja može dovesti do depresije i drugih stanja koja ugrožavaju zdravlje.
5. Informirajte se o mogućoj štetnosti psiholoških ozljeda
Jako je važno biti svjestan koliko svakodnevne male emocionalne ozljede, a onda i one veće i značajnije, mogu ostaviti traga na naše zdravlje ukoliko ih ne prepoznamo i ne fokusiramo se na to da si pružimo što nam tada treba. Ponekad je ljudima teško prepoznati zašto ih je nešto toliko emocionalno uznemirilo ili povrijedilo pa kada sami to ne uspjevaju onda potraže pomoć stručnjaka i to prorade. Na taj način vodi se briga i o svom psihičkom zdravlju.
Foto: Shutterstock
Autorica teksta
Tea Knežević,
mag. psych, praktičarka terapije igrom
Centar Proventus.hr
Terapija igrom.hr
