Lajmska bolest (borelioza) je infektivna bolest uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi koju prenose zaraženi krpelji.
Infekcija može dovesti do kroničnog, multisistemskog oboljenja koje može zahvatiti svaki organ: kožu, srce, oko, jetru, zglobove i centralni živčani sistem, te dovesti do brojnih zdravstvenih komplikacija i negativno utjecati na kvalitet života oboljelog.
Iako se prije smatrala rijetkom bolešću, slučajevi lajmske bolesti bilježe se i na našim područjima, a u Europi se krpelji zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi u povećanom broju bilježe u: Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Belgiji, Norveškoj, Bugarskoj, Finskoj, Mađarskoj…
Simptomi lajmske bolesti
Lajmsku bolest nazivaju “velikim imitatorom” budući da njeni simptomi vrlo često podsjećaju na simptome drugih bolesti.
Specijalistica infektologije i kliničke hepatologije, prof. dr. sci. med. Sajma Krkić-Dautović iz Sarajeva, s već skoro 50 godina iskustva u medicini, uglavnom radi s pacijentima koji su se godinama mučili s različitim zdravstvenim tegobama i simptomima, a čiji je uzrok bio nepoznat. Na kraju se vrlo često uspostavilo kako je to bila upravo lajmska bolest.
“Lajmskom bolešću se danas naziva svaki oblik bolesti uzrokovan borelijama koje su izazvale kronično oštećenja organa. Najčešće su to promjene na centralnom i perifernom živčanom sistemu (u 10-15% slučajeva), te se mogu manifestirati u obliku encefalitisa (upale mozga), neuritisa, kroničnog hepatitisa, kronične lezije srca itd.”, pojašnjava dr. Krkić Dautović.
Budući da krpelji u svom razvojnom stadiju mogu biti jako sitni (veličine makovog zrna), teško ih je uočiti, pa to može biti jedan od razloga zbog kojih se dosta ljudi s kroničnom lajmskom bolešću zapravo i ne sjeća ugriza krpelja.
“Pacijenti oboljeli od neuroborelioze imaju simptome koji pripadaju živčanom sustavu, a često se mogu javiti umor, poremećaji disanja, lupanje srca, povišen krvni tlak, poremećaj mokrenja, stolice, te posebno čest simptom, trnjenje u različitim dijelovima tijela. Kod kronične borelioze može biti oštećeno oko, te doći do slabljenja vida i javiti se osjećaj kao da se vidi kroz ‘mrežu’. Obično je zahvaćen optikus i to jedna njegova grana, a smetnje mogu biti samo na jednom oku ili na oba. U 8-10% slučajeva se mogu javiti i kronične tegobe srca i zglobova.
Borelioza često, pogotovo kod djece i mladih ljudi, daje tzv. šetajući facijalis, upalu perifernih grana živca facijalisa, što se manifestira kao ‘spuštena usna’ ili nemogućnost zatvaranja oka i nabiranja čela, te strane lica.
Ono što je važno naglasiti jest da simptomi lajmske bolesti mogu biti pojedinačni, oskudni, vezani za jedan organ ili pak multiorganski, a u slučaju infekcije se ne moraju pojaviti svi. Simptomi poput bolova se mogu pojavljivati i nestajati, kao i migrirati po čitavom tijelu. Pored fizičkih, simptomi mogu biti i kognitivne prirode, poput gubljenja pamćenja, koncentracije, sposobnosti logičkog rasuđivanja, ali i psihijatrijske prirode, pa se mogu javiti promjene raspoloženja, anksioznost, paranoja, iritabilnost, napadi bijesa i agresivno ponašanje (tzv. “lyme rage”), opsesivno-kompulzivni poremećaj, itd. Vrlo često oboljeli bivaju upućivani psihijatrima, a ljekari im govore kako je “sve u njihovim glavama”.
Liječenje lajmske bolesti
Liječenje lajmske bolesti provodi se antibioticima i ono je efektivnije u prvoj, akutnoj fazi bolesti, dok kronična lajmska bolest može biti teža za liječenje, te se vrlo često tretman mora ponoviti, jednom ili višekratno.
U prvoj fazi bolesti, kad se infekcija manifestira na koži, prof. Krkić-Dautović navodi kako su dovoljna dva do tri tjedna terapije antibioticima. Pacijenti oboljeli od neuroborelioze se obično liječe u periodu od četiri do šest ili osam tjedana intravenozno antibiotikom ceftriaksonom.
Kod određenih slučajeva neuroborelioze simptomi mogu proći s jednom kurom antibiotika za četiri do šest tjedana. To se događa u slučajevima u kojima je bolest kratko trajala i nije postojao encefalitis, te gdje su bili zahvaćeni obično izolirani živci. Međutim, tamo gdje je postojao blagi encefalitis i encefalomeningitis, te gdje je bolest dugo trajala, bez obzira na to što je zahvatila, liječenje obično traje duže i jedna kura nije dovoljna da završi liječenje.
Obično se kaže kako lajmska bolest ne izaziva smrt, od nje se ne umire, ali se mijenja kvaliteta života i vrlo je važno da se čovjeku smanje tegobe i poboljša kvaliteta života.
Više o lajmskoj bolesti pročitajte ovdje
Autor teksta: Lejla Čolak
Foto: Shutterstock
