Sigurno u svakoj prodavaonici hrane možete pronaći nezdrave ili prerađene namirnice koje možda jesu ukusne ali i siromašne hranjivim tvarima.
Prema jednoj studiji, objavljenoj u stručnom časopisu Thorax, tri obroka brze hrane tjedno ostavit će trag na imunitetu tako što će biti povezani s povišenim rizikom od astme, ekcema i rinitisa kod djece i tinejdžera. Na svu sreću, istraživači su ponudili rješenje – povećajte unos voća i na taj ćete način svoje najmilije zaštititi od ovih bolesti.
Povremena konzumacija “brze” hrane neće učiniti ništa loše za vaše zdravlje, ali ako vam je navika jesti samo takvu hranu, morate znati što može učiniti vašem organizmu.
Kako biste što lakše shvatili ozbiljnosti odabira “krivih” namirnica, donosimo grafički prikaz određenih tegoba.
Probavni i kardiovaskularni sustav
Većina brze hrane (sokovi i prilozi) su puni ugljikohidrata, a kada vaš sustav krene s probavom ovih namirnica, ugljikohidrati se u organizam oslobađaju kao glukoza (šećer). Rezultat je povišenje šećera u krvi što može voditi do ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Možete osjetiti nadutost i natečenost u nogama.
10 jednostavnih načina za odvikavanje od šećera
Respiratorni sustav
Većina brze hrane u sebi sadrži više kalorija, dodani šećer i sol kako bi hrana bila ukusnija, no previše soli predstavlja opasnost za osobe sa povišenim krvnim tlakom. Previše kalorija može dovesti do pretilosti koja će uzrokovati respiratorne probleme poput astme i otežanog disanja pri hodanju ili tjelovježbi.
Kosa, koža, nokti, zubi…
Osim viška kilograma, unos nepotrebne količine soli ili šećera može ostaviti posljedice na vašu kožu, kosu i nokte. slastice mogu imati i negativan učinak na vašu kožu. Molekule šećera pričvršćuju se na proteinska vlakna u svakoj od naših stanica, a taj štetan proces može rezultirati pojavom tamnih krugova oko očiju, gubitkom tonusa, pojavom bora, gubitkom kontura lica, proširenjem porama i aknama. Bez dovoljno nutrijenata i vaši nokti ne mogu biti lijepi i zdravi.
Kombinacije kiselih sastojaka iz hrane i pića te šećera oštećuju caklinu ili zubno tkivo koje se nalazi ispod nje. Kada je caklina oštećena, bakterije, koje se hrane šećerima iz hrane, lakše prodiru do zuba i uzrokuju štetu.
Raspoloženje
Hrana koju unosimo u sebe djeluje na nerutransmitere u mozgu, koji reguliraju ponašanje odnosno raspoloženje. Većina ljudi konzumira namirnice bogate mastima, prženu, prerađenu i zaslađenu hranu. Studije pokazuju kako ovakva prehrana povećava rizik od depresije. Prehrana bogata voćem, povrćem i plodovima mora može učinkovito spriječiti depresiju.
A. A.
