Novi AI alat FaceAge analizira fotografiju lica, a znanstvenici ispituju može li njegova procjena pomoći liječnicima u donošenju odluka.
Broj svjećica na rođendanskoj torti otkriva našu kronološku dob, ali ne nužno i koliko je naš organizam doista „star“. Neki ljudi stare brže, a drugi sporije, ovisno o genetici, zdravstvenom stanju, životnim navikama i brojnim drugim čimbenicima. Znanstvenici sada istražuju može li se dio tih razlika prepoznati na običnoj fotografiji lica.
Istraživači povezani s Mass General Brighamom i Harvard Medical Schoolom razvili su FaceAge, sustav umjetne inteligencije koji analizom fotografije procjenjuje biološku dob osobe. Alat se koristi tehnologijom dubokog učenja kako bi u crtama i izgledu lica prepoznao obrasce povezane sa starenjem.
Ideja nije otkriti koliko godina osoba izgleda drugima niti ponuditi još jedan zabavni filtar za društvene mreže. Cilj je vizualne znakove koje liječnici već nesvjesno primjećuju pretvoriti u mjerljiv podatak koji bi mogao pomoći u procjeni zdravstvenog stanja i planiranju liječenja.
Gotovo 59.000 fotografija
FaceAge je treniran na fotografijama 58.851 osobe u dobi od 60 ili više godina za koje se pretpostavljalo da su zdrave. Istraživači su zatim njegovu moguću kliničku primjenu ispitali na podacima 6196 pacijenata oboljelih od raka iz zdravstvenih ustanova u SAD-u i Nizozemskoj.
Rezultati su pokazali da je njihova biološka dob, prema procjeni alata, u prosjeku bila 4,79 godina viša od kronološke dobi u usporedbi s kontrolnom skupinom bez raka. Veća procijenjena dob lica bila je povezana i s lošijim ukupnim preživljenjem u različitim vrstama i stadijima bolesti.
To ne znači da se na temelju nečijeg izgleda može zaključiti ima li rak niti da svaka osoba koja izgleda starije ima narušeno zdravlje. Istraživanje je provedeno u specifičnom kliničkom kontekstu, a uočena povezanost ne dokazuje da izgled lica sam po sebi uzrokuje lošiji ishod.
Pomoć liječnicima
Biološka dob mogla bi biti važna pri odabiru liječenja jer dvije osobe jednake kronološke dobi ne moraju imati jednaku fiziološku otpornost. Jedan 75-godišnjak može biti dovoljno snažan za zahtjevnu terapiju, dok drugom ista terapija može predstavljati preveliko opterećenje.
U dijelu istraživanja koji je uključivao pacijente s neizlječivim rakom na palijativnom liječenju, uključivanje rezultata FaceAgea poboljšalo je model liječničke procjene preživljenja. Vrijednost pokazatelja AUC porasla je s 0,74 na 0,80, što upućuje na bolju sposobnost razlikovanja pacijenata s različitim izgledima preživljenja.
FaceAge se zato ne zamišlja kao zamjena za liječničku procjenu, laboratorijske nalaze ili druge dijagnostičke metode. Mogao bi postati dodatni biomarker koji bi liječnicima pomogao objektivnije procijeniti opće stanje pacijenta.
Nije dijagnoza iz selfija
Premda je za analizu dovoljna fotografija lica, FaceAge trenutačno nije potrošački test koji može pouzdano odrediti biološku dob bilo kojoj osobi. Autori naglašavaju da rezultate treba potvrditi na većim i raznolikijim skupinama pacijenata te istražiti mogu li se primijeniti i na bolesti koje nisu povezane s rakom.
Otvaraju se i pitanja mogućih pristranosti algoritma, privatnosti fotografija te utjecaja rasvjete, položaja lica, šminke ili estetskih zahvata na rezultat. Mass General Brigham prijavio je i patent djelomično temeljen na rezultatima istraživanja.
Lice doista može sadržavati tragove o našem zdravlju, ali jedan selfie zasad ne može zamijeniti liječnički pregled. Vrijednost FaceAgea mogla bi biti upravo u tome da liječnicima ponudi još jedan podatak, a ne konačnu presudu o nečijem zdravlju ili životnom vijeku.
