Biljke stoljećima predstavljaju nepresušni izvor novih čudotvornih svojstava, a posljednjih godina se upravo u njima krila formula za neke iznimno učinkovite lijekove današnjice.
Suvremena
kozmetika odavno je prešla granicu „obične“ njege i hidratacije, i pojavio se
niz učinkovitih high-tech sastojaka,
zbog čega smo i postavili veće zahtjeve za rezultatima od naše kreme ili
seruma. Posljednja istraživanja na najboljim farmaceutskim i dermatološkim
institutima stavljaju na pijedestal nove biljne sastojke, koji su zabljesnuli
svojim novim mogućnostima za naše režime ljepote i zdravlja. Sve je naglašeniji
trend orijentacije prema prirodi, trudimo se živjeti što zdravije i „zelenije“,
pa smo svoju ekološku svijest usmjerili i prema beauty tretmanima.
Naše
bake su odavno znale tajnu ljepote iz prirode, kada su lice masirali „bobicama“
grožđa ili su na lice stavljali maske od zobi, bademovog ulja i kamilice. Razvoj
tehnologije i njezina primjena u znanosti omogućio je strastvenim kozmetolozima
da detaljnije prouče sastav tradicionalno primjenjivanih biljaka u njezi i
regeneraciji kože, i objasne njihove zapanjujuće učinke na koži, no i njihova
velika potraga za novim „biljnim Botoxima“ iznjedrila je niz novih inventivnih
molekula, koje će svakoj ženi (i muškarcu) uljepšati život. Pozitivni učinci
zelenog i bijelog čaja, aloe vere, ulja argana, noćurka, kamilice, ginkga, itd.
su već poznati, međutim novootkrivena svojstva nekih novih biljnih sastojaka
otkrili su jedno sasvim drugačije poglavlje u kozmetičkoj industriji – i
razveselili vjerne obožavateljice prirodne kozmetike.
U
preparatima za sprječavanje preuranjenog starenja kože osobito je popularna
primjena ekstrakta lista jedne vrste sene (Cassia
alata), bogate flavonoidima i taninima, koja djeluje na posljedice
mikro-starenja i, kao u SF filmu sa sretnim završetkom, spašava našu DNA u
stanicama kože i izbjegava „programiranu smrt“ već oštećenih stanica. Takav se
ekstrakt vrlo često može naći i u preparatima koji su namijenjeni za sunčanje,
kada se koža sprema na suočavanje s UV-zračenjem.
Pored
pamučnog T-shirta prije izlaska na sunce, možda bismo trebali razmisliti i o
kozmetičkim preparatima koji sadrže ekstrakt pamuka (Gossypium hirsutum), jer najnovija istraživanja pokazuju kako se
njihovom primjenom smanjuje nastanak mutacija na DNK i brže se „izrezuju“
oštećeni dijelovi iz staničnih struktura kože. Slobodno si priuštite takav
preparat jer je ugodan za sve tipove kože, a ujedno smanjuje rizik od upala,
eritema i nastanka bora.
Kozmetičku
industriju oduševila je mala jednostanična mikroalga, Dunaliella salina, koja je pod normalnim uvjetima svjetlosti,
temperature ili saliniteta zelene boje, no kada je „napadne“ UV zračenje, ili
kakav drugi izvanredni „stres“ iz okoliša (pH, vlažnost, iznimno visok
salinitet), one se štite stvarajući deseterostruku količinu beta-karotena, od
čega njezina prirodna sredina pocrveni. Dunaliella
alga korisna je ne samo u kozmetičkim preparatima, kao zaštita DNK stanica
kože i sprječavanje nastanka preuranjenih bora, nego se i njezin prirodno
izolirani beta-karoten u obliku kapsula koristi za pripremu kože na ljetno
sunčanje i sprječavanje kožnih foto-alergija.
Centella asiatica (gotu
kola) je u tradicionalnoj medicini bila lijek za opekotine i pospješivala je
zacjeljivanje rana, posjekotina, ublažavala je upale nakon uboda insekata, te
svrbež i crvenilo. Današnja primjena ovog „moćnog“ ekstrakta obuhvaća
anti-aging preparate koji regeneriraju kolagen i elastin i popunjavaju bore (filleri), ili je idealna za njegu nakon
kemijskih peelinga ili mikrodermoabrazije.
Soja
je postala neizostavni dio zdrave prehrane i umanjuje menopauzalne tegobe, kada
se uzima kao dijetetski nadomjestak. Njezina primjena u kozmetičkom svijetu
gotovo je neizostavna, osobito u anti-aging tretmanima nakon 50. godine, kada
se u organizmu smanjuje razina estrogena, što djeluje na pojavu
hiperpigmentacija i potencira nastanak bora. Naime, sojini izoflavoni djeluju
kao fitoestrogeni, tj. oponašaju učinak estrogena, te na taj način ublažavaju
bore na licu, ujednačavaju boju tena, smanjuju hiperpigmentacije i djeluju antioksidativno.
Botulinum
toxinum je u kozmetičkoj medicini naznačio pravu revoluciju i potaknuo potragu
za blažim, biljnim alternativama, namijenjenim za ublažavanje mimičkih bora i
„zatezanje“ kože bez kirurškog noža ili igle. Izvrsna rješenja u takvoj domeni
neurokozmetike pruža kombinacija ekstrakta sjemenki maka (Papaver rhoeas) i sjemenki plavog lotusa (Nymphea
caerulea), koji su se još od doba
Egipta koristili za opuštanje mišića i relaksaciju, a danas u kozmetičkim
preparatima njihova sinergija djeluje kao blaga verzija Botoxa. Sličan učinak
postiže i korijen bijelog sljeza (Althaea
officinalis), kojega smo dosad imali mogućnosti naći samo u sirupima protiv
kašlja.
Spektar
biljnih sastojaka koji se primjenjuju u kozmetičke svrhe povećava se iz dana u
dan, izbor postaje sve egzotičniji i atraktivniji, a nove znanstvene spoznaje o
biljkama kojima smo svakodnevno okruženi obećavaju nam ne samo zdraviji, nego i
život s ljepšom kožom. Očito je i Majka Priroda razumjela ženske potrebe…
Želim
Vam zdravu i lijepu kožu!
