Debele i pretile osobe pod povećanim su rizikom od kardiovaskularnih bolesti, čak i kada nemaju metabolički sindrom. Pokazala je to nedavna švedska studija.
“Čini se kako ne postoji metabolički zdrava pretilost”, rekao je doktor
Johan Arnlov, voditelj studije i profesor karidovaskularne epidemiologije na
sveučilištu Uppsala.
U istraživanje je bilo uključeno 1 800 Šveđana, najmlađe dobi 50 godina. Oni
su u studiji sudjelovali 30 godina, a promatralo se koliki je postotak ispitanika tijekom tog razdoblja dobio srčani ili moždani udar.
Stručnjaci pritom nisu mjerili samo pretilost, nego i učestalost metaboličkog
sindroma – skup poremećaja koji uključuje
neosjetljivost na inzulin, povišen krvni tlak, trbušni tip debljine i poremećaj regulacije masti u tijelu.
Prethodne studije tvrdile su kako nema povećanog kardiovaskularnog rizika
kod pretilih ljudi koji nisu imali metabolički sindrom. Time se zapravo sugeriralo
kako postoji “zdrava pretilost”, odnosno ona koja za sobom ne povlači
ozbiljnije zdravstvene probleme.
No, nova studija pobija prethodne zaključke, govoreći kako je u pitanju bila
nedovoljna dužina trajanja studija. Naime, nakon 15 godina (ako ne ranije), postaje očigledno kako pretilost vodi težim oboljenjima.
Rezultati
studije pokazali su kako je tijekom 30-godišnjeg perioda rizik od kardiovaskularnih
bolesti bio za 52 posto veći kod debelih osoba bez metaboličkog sindroma, te za 74
posto veći kod debelih ispitanika koji su imali metabolički sindrom. No, rizik od udara bio je za čak 155 posto veći
kod pretilih muškaraca skoji su uz to imali metabolički sindrom.
Debele i pretile osobe u rizičnoj su skupini po pitanju kardiovaskularnih bolesti, čak i kada nemaju metabolički sindrom. Stoga je važno biti u dobroj tjelesnoj formi. Iako pretilost nije dobra, pokoli
kilogram viška, ako dolazi u kombinaciji s dobrom tjelesnom kondicijom neće organizmu uzrokovati veliku štetu.
Studija je objavljena u online izdanju časopisa Circulation.
D. Šorgić
