Osim što uzrokuje bolesti poput dijabetesa, bolesti krvožilnog sustava, multiple skleroze i raka, pretilost udvostručuje izglede razvijanja bubrežnih kamenaca – najgore noćne more za muškarce.
Prethodna su istraživanja pokazala čvrstu povezanost
bubrežnih kamenaca i pretilosti, međutim, istraživači su se zapitali mogu li
različite kategorije pretilosti (poput umjerene, standardne ili morbidne)
značiti različit rizik razvijanja bubrežnih kamenaca.
Istraživači Medicinskog fakulteta Johns Hopkins uključili su
gotovo 95.600 osoba u istraživanje i analizirali podatke o njihovom indeksu
tjelesne mase, težini, visini i postotku masnog tkiva. Podatke su prikupljali
pet godina, te također obratili pažnju na koliko je ispitanika imalo dijagnozu
bubrežnih kamenaca.
Od ukupnog broja ispitanika koji nisu imali problema s
težinom, 2,6 posto su dijagnosticirani bubrežni kamenci, u odnosu na 4,9 posto
pretilih osoba. Ono što je iznenadilo stručnjake jest to što je rizik razvijanja
bubrežnih kamenaca jednak kod pretilosti manjeg stupnja i gojaznosti većeg
stupnja. Rizik je jednak bez obzira je li netko umjereno pretio ili morbidno
pretio.
Istraživači, predvođeni urologom Brianom Matlagom, nisu
sigurni zašto su pretile osobe sklonije bubrežnim kamencima, iako su
metabolički i endokrini faktori specifični za pretilost logični uzroci, zajedno
s utjecajem prehrane (primjerice visok unos soli).
Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of
Urology.
Bubrežni kamenci se stvaraju kada se u mokraći nakupi previše
određenih supstanci koje se kristaliziraju i tako formiraju kamenac unutar
urinarnog trakta (bubrezi, mokraćovod, mjehur i mokraćna cijev). Mogu sadržavati
razne kombinacije kemijskih spojeva, no najčešće se radi o nakupinama kalcija u
kombinaciji sa oksalatima ili fosfatima. Ove kemikalije se normalno nalaze u
našoj svakodnevnoj prehrani ili u kostima i mišićima
K. Horvat
