Sve je više stručnih i znastvenih spoznaja o terapiji atopijskog dermatitisa koji je sve češći problem, stoga se želi što više saznati o pristupima u liječenju.
Kronična uplana bolest kože
Atopijski dermatitis predstavlja kroničnu upalnu bolest kože koja je često udružena s nastankom alergija na hranu te u kasnijoj dobi s bronhalnom astmom i alergijskim rinokonjunktivitisom. Prim. Mr. sc. Slobodna Murat Sušić ističe: “Zamijećen je značajan porast prevalencije bolesti, koja u razvijenim zemljama danas dosiže čak i do 20 posto u djece, a s takvim porastom raste i interes struke i javnosti o načinima liječenja te bolesti. Kožna barijera ima važnu ulogu u obrani domaćina od invazije mikroba i prodora alergena iz okoline. Brojna novija istraživanja potvrđuju da defekti u funkciji epidermalne barijere, imaju važnu, ako ne i najznačajniju ulogu kod nastanka i održavanja upale u koži ovih bolesnika. Prepoznato je nekoliko ključnih čimbenika, od kojih se filagrin pokazao kao najznačajniji, čiji nedostatak dovodi do smanjenja čvrstoće epidermalne barijere”.
Na području atopijskog dermatitisa provedena su brojna istraživanja koja su potvrdila da se uz genetske čimbenika i uloga okolina pokazala ključnim faktorom za razvoj bolesti, stoga je iznimno važna uloga edukacije roditelja u procesu liječenja bolesti. Neuspjeh u liječenju može biti izravno povezan s neadekvatnim pridržavanjem uputa o provođenju terapije, kao posljedice nedostatka informiranosti o bolesti i osnovnim principima liječenja.
Preparatima protiv isušivanja kože bolest se može držati pod kontrolom
Mikrobi i bakterije nisu uvijek štetni za naše zdravlje. Naime, sastavni su dio prirodne zaštite naše kože. Mikrobiom, naziv za prirodni ekosustav mikroba na našoj koži, štiti našu kožu od vanjskih oštećenja. Kožni mikrobiom djeluje kao drugi genom; u interakciji s našim tijelom, osigurava njegovo zdravo funkcioniranje. Prim. Nives Pustišek je pojasnila: “Bakterije utječu na ravnotežu ljudskog zdravlja, a disbalans između nas i mikroorganizama djeluje na pojavu bolesti. Brojne studije pokazale su važnost uloge mikrobioma na koži, čija neravnoteža može dovesti do razvoja akni, seborejičnog dermatitisa ili rozacee. Raznolikost mikrobioma je pokazatelj zdrave kože. Redovitom i pravilnom primjenom emolijensa (preparati koji sprečavaju isušivanje kože) bolest možemo držati pod kontrolom, a velika je novost, da su se na tržištu pojavile nove generacije emolijensa koji imaju promikrobno djelovanje, dakle koje nastoje povećati različitost bakterija u biofilmu kože i smanjiti udio zlatnog stafilokoka te tako smirivati upalne procese na koži!“.
A. A.
