Ova vrlo neugodna kožna bolest pojavljuje se kod 10 do 15 posto ukupnog stanovništva razvijenih zemalja i zahtjeva sustavno liječenje i prilagodbu načina života.
Atopijski dermatitis je kronična, upalna bolest kože čiji se simptomi često pojavljuju kao osip koji snažno svrbi. Kožne promjene se obično pojavljuju na licu, vratu, prsima, pregibima zglobova. Riječ je o sistemskoj bolesti koja se u većini slučajeva pojavljuje u dojenačkoj dobi, ali nije neuobičajena niti za odraslu dob i snažno utječe na kvalitetu života. Riječ atopijski označava sklonost prema razvoju određenih alergijskih stanja preosjetljivosti. Atopijski dermatitis se često pojavljuje sa pridruženim bolestima i stanjima poput astme, alergijskog rinitisa, alergije na hranu.
Mit: Atopijski dermatitis je zarazan
Istina: Nije točno. Atopijski dermatitis je kožna bolest koju izaziva kombinacija faktora, a smatra se da je za pojavu bolesti odgovorna genetika i faktori okoline, odnosno izloženost različitim alergenima, iritansima, utjecaju klimatskih faktora i psihološkom stresu.
Mit: Od atopijskog dermatitisa boluju samo djeca
Istina: Pogrešno. Iako se bolest javlja u 80 posto slučajeva prije navršene 6. godine, atopijski dermatitis se može pojaviti i u odrasloj dobi. Novije studije pokazuju da u razvijenim zemljama do 15% odraslih osoba boluje od atopijskog dermatitisa.
Mit: Atopijski dermatitis ne boli, samo se treba prestati češati
Istina: Pogrešno. Iako je svrbež jedan od glavnih simptoma, bolest se očituje i rasprostranjenim upalnim kožnim promjenama koje mogu biti izrazito bolne. Prema istraživanjima provedenima među oboljelima od atopijskog dermatitisa, bol je četvrta riječ po redu koju ljudi koriste kada opisuju svoje stanje.
Mit: Atopijski dermatitis nije ozbiljna bolest, nego lokalna upala na koži
Istina: Nije točno. Atopijski dermatitis je kronična sistemska bolest koja može osjetno utjecati na kvalitetu života. Osobe s atopijskim dermatitisom zbog nelagode i svrbeža mogu imati problema sa spavanjem, a i visoki postotak oboljelih pati od depresije i/ili anksioznosti. Zbog svega toga, smanjena im je produktivnost i treba im razumijevanje i podrška kako bi što lakše prošli kroz periode pogoršanja upala i što lakše pronašli način da bolest drže pod kontrolom.
Mit: Atopijski dermatitis je lako dijagnosticirati i liječnici ga mogu prepoznati samo pregledom kože
Istina: Pogrešno. Atopijski dermatitis se manifestira kao još neke kožne bolesti, poput psorijaze pa ga se ne može dijagnosticirati samo golim okom. Jednako tako, uzroka koji izazivaju regresiju i pogoršanje bolesti može biti više, zato je izrazito važno napraviti temeljitu obradu kako bi se točno ustanovilo što kod pojedinog bolesnika pogoršava stanje.
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze atopijskih bolesti u obitelji te laboratorijskih nalaza i testova koji će pokazati što kod pojedinog bolesnika dovodi do regresije i pogoršanja bolesti. Pojavu ekcema praćenog svrbežom mogu potaknuti alergeni kao i nošenje sintetičke odjeće, agresivni deterdženti za rublje kao i omekšivači i sapuni. Ti alergeni nazivaju se kontaktni alergeni.
Jednako tako, kod nekih bolesnika alergeni koji potiču izbijanje ekcema mogu biti hrana koja inače izaziva alergijske reakcije, poput jaja, orašastih plodova, mlijeka, soje, ribe, rakova i ljuskara, pšenice. Kod nekih bolesnika ustanovljeno je kako su pojavu atopijskog dermatitisa izazvali konzervansi prisutni u make-up i kozmetičkim proizvodima. Kod drugih pojavu ekcema mogu izazvati udahnuti i kontaktni alergeni, pa treba voditi računa da bolesnik nije izložen grinjama, prašini, perju i životinjskoj dlaci. Osim alergena, atopijski dermatitis mogu potaknuti i pogoršati klimatski uvjeti, ali i psihološki stres.
Mit: Atopijski dermatitis se lako liječi i povlači se nakon nekoliko mazanja
Istina: Pogrešno. Atopijski dermatitis ima faze mirovanja, ali je za osobe s atopijskim dermatitisom važno da prilagode svoj način života i izbjegavaju sve što može potaknuti upale. Temelj terapije atopijskog dermatitisa čine redovite kupke i upotreba emolijensa koji kožu održavaju vlažnom i mekanom.
Kako bi upalne promjene nastale na koži zbog atopijskog dermatitisa držali pod kontrolom, liječnici propisuju kreme s kortikosteroidima. Iako su uglavnom učinkovite kod većine bolesnika, problem je što se kortikosteroidi ne smiju dugotrajno koristiti zbog nuspojava koje mogu izazvati. Te nuspojave mogu biti atrofija kože na mjestu mazanja, a ako se primjenjuju za promjene na licu, kortikosteroidi mogu izazvati rozaceju, kontaktni dermatitis, perioralni dermatitis. Zbog toga se treba držati uputstva liječnika o primjeni lijeka, odnosno ne primjenjivati kortikosteroide prečesto ili duži period od onoga koji je propisan.
Osim kortikosteroida, kao lokalna terapija u liječenju atopijskog dermatitisa koriste se inhibitori kalcineurina koji smanjuju upalu na koži. Koristi se i fototerapija odnosno izlaganje kože UVA i UVB zrakama, no važno je naglasiti da je kod svakoga oboljelog potrebna prilagođena terapija koju propisuje liječnik. Kod teških oblika atopijskog dermatitisa kod kojih navedena terapija nije učinkovita koristi se tzv. sistemska terapija. U sistemsku terapiju spadaju razni imunosupresivni lijekovi poput ciklosporina, te najnovija terapija dobivena tehnologijom rekombinantne DNK, odnosno biološka terapija.
