Koža kao najveći organ na tijelu iznimno je nježan i osjetljiv, pa kako će ljeti reagirati na izlaganje suncu tako će i zimi reagirati na hladan zrak, vjetar, grijanje…
Njega koži nije potrebna samo da bi ona bila lijepa, već ima i veliku ulogu kada je u pitanju naše zdravlje jer djeluje kao prva linija obrane od štetnih vanjskih utjecaja, a u isto vrijeme štiti od bakterija i virusa.
Manjak sunca, višak niskih temperatura, manjak vlage u zraku i sve više slojeva odjeće te grijanje sigurno imaju utjecaj na kožu i to ne pozitivan, a s time se slaže i naša sugovornica dr. med. Mateja Tošić Jukić, specijalistica dermatologije i venerologije iz poliklinike Sinteza.
Hladnoća i smanjena vlaga u zraku isušuju našu kožu – stanjuju rožnati sloj epidermisa i utječu na smanjenje lipida unutar njega, također zimi većina nas pije znatno manje količine tekućina i tako dodatno koži oduzimamo hidraciju i sve to nas vodi do kseroze, odnosno suhoće kože koju prepoznajemo po nešto grubljoj koži. Često je prisutan osjećaj zatezanja i svrbeža, a što je suhoća izraženija, pojavljuje se i ljuštenje kože, zatim i crvenilo i u težim oblicima i raspukline na koži. Također, kada je vani hladno, topli tuš jako godi, a dodatno pogoršava stanje. Sitnim promjena navika možemo koži puno olakšati jer na to možemo utjecati, za razliku od vremenskih uvjeta. Tuširanje mlakom vodom, korištenje uljnog gela za tuširanje ili syndeta olakšat će koži zadržavanje prijeko potrebnih lipida i spriječiti daljnje isušivanje. Po izlasku iz tuša kožu treba nježno posušiti bez velike grubosti, i unutar tri minute nanijeti emolijentno mlijeko za njegu. Na tome će nam koža biti jako zahvalna, a to je nekakav minimum njege kože zimi. Po potrebi i željama nahraniti kožu tijekom dana je dodatni plus, pogotovo ako smo izloženi vjetru, ističe liječnica.
Koja se stanja pogoršavaju zimi?
Nažalost i s već postojećim problemima ili bolestima kože može doći do pogoršanja tijekom zime, a na žalost na popisu su sve najčešće kožne bolesti – svi kožni ekcemi definitivno se jako pogoršaju i zbog suhoće kože su recidivi puno češći, svi roditelji djece s atopijskim dermatitisom su toga jako svjesni i dobra njega kože je već na pola dobivena bitka.
Famozne i toliko često spominjanje akne se također nerijetko pogoršaju zimi, jer koža se od isušenosti brani pojačanim stvaranjem sebuma. Rozaceja je također jedna od dijagnoza na ovoj listi bolesti jer reagira na sve ekstremne temperaturne promjene, a dodatno pogoršanje izaziva suhoća kože. Osim same suhoće kože koja je, kao što vidimo, okidač za pogoršanje velike većine dermatoloških bolesti, zimi je puno manje sunca, a sunce ima imunosupresivno djelovanje pa tako pozitivno djeluje na većinu upalnih kožnih bolesti. Jedan od najzastupljenijih predstavnika bila bi psorijaza, kod koje također u zimskim mjesecima primjećujemo pogoršanje, ističe dr. Tošić Jukić te pojašnjava kako ima jedna dobra stvar koju zima donosi kože – ona “pomlađuje”, a ako biste vi prvo rekli da vaše bore vidljivije tijekom zime, to je dojam koji je posljedica dehidriranosti kože. Stvar je u tome da zimi nema toliko jakog sunca koje je ustvari glavni krivac za preuranjeno starenje kože. Iako sunce neće utjecati na sušenje kože, puno je drugih faktora koji će to učiniti.
“Kseroza je medicinski naziv za suhoću kože i glavni krivac za nju je nedostatak vode u koži, što se fiziološki javlja sa starenjem, ali i uz brojne dermatološke bolesti poput atopijskog dermatitisa ili psorijaze. Također i neke metaboličke bolesti poput dijabetesa ili bolesti bubrega mogu dovesti do suhe kože. Na suhoću utječu brojni unutarnji i vanjski faktori. Od unutarnjih (endogenih) čimbenika osim već spomenute dobi, genetika također igra veliku ulogu jer se sklonost za suhu kožu može naslijediti, zatim utjecaj hormona, kao i manjak nekih hranjivih tvari, nezasićenih masnih kiselina i vitamina. Vanjski okidači ugrožavaju prirodnu barijeru kože te tako započinju proces gubitka vlažnosti. Niske temperature, jak vjetar i suhi zrak u grijanim prostorijama dodatno isušuju našu kožu. Određeni lijekovi koje uzimamo, poput diuretika koji se koriste za snižavanje krvnog tlaka također pridonose isušivanju naše kože.”
Zimi vam smeta odjeća? Ako ne želite da vas koža svrbi – izbjegavajte ove materijale
COVID kao uzročnik problema
Velika većina infektivnih bolesti može biti praćena raznim promjenama i na samoj koži, navodi liječnica, a najčešće su to urtikarija, makulopapulozni egzantemi, odnosno osipi, kod koji su promjene na koži po distribuciji slične ospicama. U literaturi relativno često su opisane i promjene slične ozeblinama na ekstremitetima, kao i razne kožne promjene iz obitelji “vaskulitisa”– purpura, livedo i sl.
Ono što u svojoj praksi daleko najčešće susrećem, odnosno zbog čega većina odluči potražiti pomoć dermatologa, pojačano ispadanje kose, tj. telogeni efluvij, koji se najčešće pojavljuje dva do tri mjeseca nakon infekcije, a pojačano ispadanje kose uglavnom potraje do šest mjeseci. Iako je riječ o akutnom i prolaznom stanju, stvara veliki problem većini pacijenata. Također, iz prakse mogu potvrditi da je dosta kroničnih dermatoloških bolesti koje su bile u stabilnoj fazi, takozvanoj remisiji, nakon preboljenja infekcije COVID-19 doživjelo egzacerbacije. Općenito, bilo koja infekcija je stres za organizam, koji se tada na neki način prebaci u postavke za preživljenje i koža kao naš najveći organ tada definitivno posredno nastrada jer bude zanemarena, dok se organizam bori s bilo kojim po život potencijalno opasnijim stanjem.
Foto: Arhiva, Shutterstock
