Atopijski dermatitis (atopijski ekcem ili stari naziv: neurodermitis) je najčešća kronična upalna bolest kože dječje dobi koja se javlja u 15 do 20% djece.
Bolest je karakterizirana upalnim kožnim promjenama, suhoćom i svrbežom kože, a česta su pogoršanja bolesti nakon mirnih perioda. Tipičan je početak bolesti između 3. i 6. mjeseca života, a u oko 60% djece simptomi se pojavljuju prije navršene 1. godine života, a do navršene 5.godine oboli 85% djece.
Atopija predstavlja nasljednu sklonost javljanja alergijske reakcije na različite okolišne i nutritivne alergene uz nalaz visokih vrijednosti ukupnih Ige protutijela, koja su obilježje bolesti. U atopijske bolesti ubrajaju se, osim atopijskog dermatitisa, još i alergijska astma, alegijski rinitis (hunjavica) i alergija na hranu.
Potrebno je istaknuti da oko 20-50% djece s atopijskim dermatitisom u kasnijoj životnoj dobi oboli od astme, a oko 50% od alergijskog rinitisa.
Uzroci atopijskog dermatitisa
Epidemiološke studije jasno upućuju na genetski utjecaj u nastanku atopijskog dermatitisa. Bolest se javlja u oko 60% djece ako jedan roditelj ima neku od atopijskih bolesti, a čak u 80% djece čija oba roditelja imaju atopijsku sklonost.
Genetska podloga bolesti odgovorna je za nastanak imunološkog disbalansa, a nađena je i genska podloga za narušenu epidermalnu barijeru, uz mutaciju proteina koji je neophodan za razvoj zaštitne barijere kože. Zbog ovog poremećaja kod djece s atopijskim dermatitisom postoji slabije kvalitetna, nefunkcionalna zaštitna barijera kože zbog čega je koža suha, gubi vodu, te je propusnija za prolaz alergena i mikroorganizama u dublje slojeve kože, što povećava rizik za razvoj alergijske reakcije.
Većina djece ima povišene vrijednosti ukupnih IgE imunoglobulina, a u ranoj dječjoj dobi, posebice kod težeg i proširenog oblika bolesti, česta je pridružena alergija na hranu, posebice na jaja, kravlje mlijeko, pšenicu, soju, kikiriki i ribu. Čest je nalaz pozitivnih kožnih testova i povišenih specifičnih IgE protutijela na alergene hrane, a u kasnijoj dobi i na inhalatorne alergene.
Alergološko testiranje kod djece
Ako liječnik posumnja da se radi o alergijskoj reakcij na hranu ili inhalacijske alergene potrebno je provesti alergološko testiranje. Nekada se smatralo da kod djece do treće godine života ne trebaju izvoditi kožni alergijski testovi, dok je danas jasan stav da se već kod dojenčadi kožnim testovima može dokazati preosjetljivost na različite alergene hrane i da nije potrebno odgađati alergološko testiranje.
Važna napomena: prije testiranja ne smiju se uzimati antihistaminici najmanje 7 dana, jer lijekovi mogu utjecati na rezultate testiranja.
Liječenje atopijskog dermatitisa
U liječenju atopijskog dermatitisa potrebno je staviti naglasak na prevenciju i svakodnevnu pojačanu njegu kože neutralnim emolientnim/masnim kremama, te primjenom uljnih kupki (koje se ne ispiru s kože nakon primjene), kao i lokalnih antiseptika radi smanjenja bakterijske kolonizacije (natrij hipokloritni gel ili clorheksidin). Važno je napomenuti da lokalna primjena kortikosterida i dalje predstavlja „standard terapije“ atopijskog dermatitisa koja je neophodna kod pogoršanja upalnih promjena, uz napomenu da količina i jačina kortikosteroidnog pripravka, kao i dužina primjene mora biti dobro kontrolirana, kako bi se izbjegle potencijalno vrlo ozbiljne lokalne i sistemske nuspojave.
Važno je napomenuti da će svakodnevno nanošenje neutralnih masnih krema na kožu smanjiti pojavu upalnih promjena, kao i potrebu za za primjenom kortikosteroida, također će smanjiti svrbež kože, te smanjiti propusnost kože za alergene okoliša. U liječenju i kontroli upalnog odgovora kože važno je dobro poznavati principe pravilne primjene lokalnih kortikosteroida uz usvajanje pravila FTU metode (fingertip unit), koji pomažu u pravilnoj i kontroliranoj primjeni kortikosteroida ovisno o dobi djeteta i regiju koja se tretira.
Osim kortikosteroida važno je poznavati i primjenu novijih protuupalnih preparata, kao što su lokalni imunomodulatori, koji čak i kod potrebe za dužom primjenom ne dovode do atrofije kože, kao niti drugih nuspojava kortikosteroida. Lokalni imunomodulatori su pripravci koji su registrirani za primjenu od navršene 2. godine života djeteta, a njihova se primjena preporučuje kao druga linija terapije posebice kod učestalog javljanja upalnih promjena na licu, te u ostalim regijama gdje je veći rizik pojačane apsorpcije s površine kože kao što su pelenska regija, pregibi ruku i nogu, te pazusi i prepone.
Glavni simptom atopijskog dermatitisa je intenzivan svrbež koji može biti iscrpljujući tijekom dana, a noću može ometati san. U slučaju jakog svrbeža djeca su izrazito nemirna i razdražljiva, te se u tu svrhu daju anthistaminici koji imaju i blagi umirujući učinak.
U neke djece vrlo se učinkovitom pokazala primjena ultraljubičastih zraka (UV). Fototerapija u liječenju atopijskog dermatitisa preporuča se kod proširenih oblika bolesti u slučajevima kada lokalna terapija ne dovodi do zadovoljavajućeg rezultata.
Alergija na hranu javlja se kod 30-50% djece s atopijskim dermatitisom, a rizik je veći što se bolest ranije javila i što je klinička slika teža. Najčešći alergeni iz hrane su kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenično brašno, kikiriki i riba. Preosjetljivost na alergene hrane najčešće se u potpunosti izgubi, odnosno dijete razvije podnošljivost unutar 3-5 godina starosti, a to ovisi o jačini alergijske reakcije i dosljednosti u provođenju eliminacijske dijete. Ovo pravilo ne vrijedi za sve alergene hrane, tako da preosjetljivost na kikiriki, školjke i rakove najčešće ostaje doživotno.
U pojedinih bolesnika potrebno je strogo provođenje eliminacijske dijete za hranu na koju je dokazana preosjetljivost. Treba napomenuti, da je u provođenju dijete važna uloga nutricionista kako ne bi došlo do malnutricije djeteta koja može imati loše posljedice na rast i razvoj djeteta.
Rana senzibilizacije na inhalacijske alergene iz okoliša, prvenstveno na alergene grinje iz kućne prašine i duhanski dim, važni su čimbenici rizika za astmu i alergijski rinitis ali i za pogoršanje atopijskog dermatitisa u ranom djetinjstvu. Stoga se preporuča provođenje mjera za smanjenje koncentracije grinja u prostoru u kojem dijete boravi i izbjegavanje izlaganja djeteta duhanskom dimu. Također je važno izbjegavati kontakt kože s vunom i sintetikom, isušivanje kože primjenom alkalnih sapuna i pjenušavih kupki. Kada se ove mjere provode u ranom djetinjstvu, može se očekivati povoljan učinak na preveniranje kasnije senzibilizacije na okolišne alergene.
Važnost edukacije roditelja u kontroli bolesti
Neuspjeh u liječenju atopijskog dermatitisa može biti izravno povezan s neadekvatnim pridržavanjem uputa o provođenju terapije, ali i kao posljedica nedostatka informiranosti o bolesti i osnovnim principima liječenja. Provođenje interdisciplinarnog edukativnog programa, danas je postao nezaobilazan standard za postizanje kontrole bolesti i poboljšanje kvalitete života bolesnika i cijele obitelji. Svrha edukativnih programa je u pružanju jasnih informacija o bolesti, te osposobljavanju bolesnika i njihovih roditelja da preuzmu kontrolu nad liječenjem.
Zadnjih nekoliko godina za roditelje djece s atopijskim dermatitisom redovito se organiziraju edukativni programi pod nazivom „Škola atopije“ na kojima su predavači članovi interdisciplinarnog tima; dermatolozi, pedijatri, psiholozi i nutricionisti. Program obuhvaća i radionicu za roditelje u kojoj se uči pravilna primjena lokalne terapije, principi primjene „vlažnih povoja“, te osnove o pravilnoj primjeni kortikosteroida, uz učenje metode FTU („finger tip unit“) kako bi roditelji naučili principe kontrolirane primenjene kortikosteroida na kožu djeteta i time se izbjegle nuspojave.
Važnost ovog programa je da se roditeljima olakša razumijevanja uzroka i patogeneze bolesti, čimbenika koji dovode do pogoršanja upale, provođenja pravilne terapije, kao i važnosti održavanja funkcionalne epidermalne barijere.
Na kraju je izuzetno važno upozoriti na činjenicu da među roditeljima i dalje postoji iracionalan strah od primjene kortikosteroida (kortikofobija) s jedne strane, i nekontrolirane primjene skrivenih kortikosteroida nepoznate količine i jačine u „čudotvornim biljnim kremama“ s druge strane, što je rezultat loše informiranosti i pribjegavanja primjeni neprovjerene alternativne terapije koja može naškoditi djetetu.
Zbog svega navedenog važno je da roditelji sudjeluju u ovakvom eduaktivnom programu kojim se postiže viša razina informiranosti i bolja kontrola bolesti kod djece.
Slijedeća „Škola atopije“ održati će se 5.11.2016. (9-12 h) u organizaciji Poliklinike za dermatologiju i venerologiju Dermaplus. Program edukacije dostupan je ovdje.
Za beplatno sudjelovanje molimo prijavite svoj dolazak na mail adresu: info@dermaplus.hr ili tel.: 01/4819 504 ili 099 341 6866.
Foto: Shutterstock
