Zamijenite li većinu loših navika dobrima već ćete učiniti puno za svoje zdravlje. Ne treba živjeti spartanski, 100 posto se pridržavati pravila i odricati nečega u potpunosti
Stariji će se prisjetiti; u Zagrebu i Hrvatskoj 70-ih godina teretane nisu niti postojale. Tek 80-ih, popularizacijom bodybuildinga putem časopisa, pojavljuju se prve rudimentarne teretane u Hrvatskoj. Imale su tek nekoliko osnovnih sprava, redenik bućica i par klupa. Tek od 90-ih ekspanzijom privatnog poduzetništva otvaraju se prvi suvremeniji fitness centri od kojih je možda najpoznatiji bio onaj na Zagrebačkom velesajmu, Fit by Neven Čorak (naš najpoznatiji bodybuilder 90-tih, op.a.).
Nova studija: Vježbanje smanjuje rizik od smrti od gripe ili upale pluća za čak 48 posto!
U tom razdoblju vježbači su se posprdno nazivali “dizačima tegova”, “oni napumpani koji ne znaju niti žarulju promijeniti”, a izgradnja tijela i poziranje pred ogledalom ili na bini podrugljivo se izjednačavalo s pederastijom. Tada je još uvijek pravi muškarac bio onaj s cigaretom u ustima, blago požutjelim brkovima, tip koji malo vonja na jutarnji konjak, snažnih podlaktica i s prstima umrljanim motornim uljem.
Dizanje utega ne služi samo estetici
Izgradnja tijela dizanjem utega isključivo se promatrala kroz prizmu estetike. O zdravlju koje donose vježbe s opterećenjem nitko nije niti pričao jer nitko nije ni znao ništa o tome. Pileća juha i jabuka bili su vrhunac zdrave prehrane, a rekreacija među građanstvom svodilo se na vožnju biciklom, nogomet na livadi i ritmiku za žene. Međutim, pojavom interneta krajem 90-ih, stvari se stubokom mijenjaju. Zahvaljujući toj globalnoj mreži ogroman broj informacija iz stručne zajednice mogao je gotovo u realnom vremenu stizati do milijuna ljudi diljem svijeta.
Drugim riječima, struka iz kineziologije, medicine i fitnesa mogla je konačno ljudima diljem svijeta objasniti što je zapravo fitnes, koje sve blagodati on predstavlja za naše zdravlje te zašto se vježbanje smatra možda i najmoćnijim alatom za prevenciju većine akutnih i kroničnih bolesti te u brojnim slučajevima čak i lijekom za pojedine bolesti.
U kontekstu zdravlja najmoćnija kombinacija vježbi koju rekreativac može primijeniti u teretani su vježbe snage, odnosno rad s utezima 2-4 puta tjedno te kardio vježbe (brzo hodanje na povišenju, trčanje, bicikl, ergometar, orbitrek) u prosjeku 2-3 puta tjedno. Tako posložen program tjednih treninga recept je za opće zdravlje tijela i psihe te dokazano utječe na produljenje životnog vijeka. Izravna povezanost vježbanja i dobrog zdravlja, odnosno odsustva većine bolesti, posljednjih desetljeća dokazana je i verificirana više puta u istraživačkim centrima diljem svijeta te se korelacija vježbanja i zdravlja ne smatra teorijom, već znanstvenom činjenicom.
Dobrobiti utega u kombinaciji s kardiom
Dakle, kombinacija vježbi s opterećenjem i kardio treninga pridonosi sljedećim rezultatima, a navest ću ih taksativno:
1. Gradi snagu i mišiće te poboljšava ukupnu kondiciju
2. Jača zglobove, tetive i povećava gustoću kostiju (prevencija ozljeda, osteoporoze i artritisa)
3. Povećava potrošnju kalorija (prevencija ili smanjenje pretilosti)
4. Pospješuje metabolizam (probava, distribucija hranjivih tvari)
5. Jača kardiovaskularne i respiratorne kapacitete organizma (prevencija i liječenje visokog tlaka, dijabetesa, odnosno svih metaboličkih, srčanih i vaskularnih poremećaja i oboljenja)
6. Usporava učinke starenja (regeneracija stanica i tkiva)
7. Poboljšava rad svih hormona u tijelu (spolni hormoni, hormon rasta, kortizol, hormoni štitnjače, inzulin, noradrenalin i adrenalin, dopamin, melatonin itd…)
8. Zdravija psiha (prevencija ili ublažavanje depresije, anksioznosti…)
9. Kvalitetniji san
Redovito trenirate? Ovo je 5 najprljavijih predmeta u teretani, a jedan nema veze s vježbanjem
U svojoj praksi imao sam zadovoljstva pomoći ljudima da uspješno riješe svoje zdravstvene i estetske probleme. Oni koji su se u barem 80 posto svog vremena pridržavali osnovnih smjernica vježbanja i prehrane, uspjeli su postići sljedeće rezultate:
1. Mršavljenje
2. Značajno povećanje mišićne mase
3. Podizanje opće kondicije i specifičnih sportskih performansi
4. Definicija tijela
5. Snižavanje visokog tlaka
6. Uklanjanje kalcifikata u zglobovima
7. Potpuno eliminiranje bolova u donjem dijelu leđa, vratnom dijelu kralježnice i koljenima
8. Reguliranje probave (uklanjanje ili ublažavanje gastritisa, žgaravice, refluksa, masne jetre)
9. Smanjenje mišićnih i anatomskih asimetrija10. Zdravija psiha i podizanje općeg zadovoljstva životom
Ne treba živjeti spartanski da bi bili zdravi
Sve ovo navedeno nisu rezultati nekih posebnih individua, nego običnih ljudi koji imaju obitelji i poslove od 8 do 16.
Dok su korak po korak spašavali svoje zdravlje, nisu živjeli u nekom spartanskom režimu niti su se odricali svih zemaljskih užitaka. Naprosto su većinu nezdravih navika, zamijenili s većinom onih pravilnih i na taj način zapravo svome tijelu dali šansu da se samoizliječi. Dovoljno vam je 75 posto osnovne discipline da dramatično preokrenete svoj loš zdravstveni status. Niti je realno niti smo strojevi koji se nečega moramo pridržavati u 100 posto slučajeva. To nije niti potrebno, a može biti i kontraproduktivno. Treba nam samo malo volje i truda da na bolje promijenimo svoje živote.
Svi ti ljudi su u jednom trenutku odlučili prestati maltretirati svoje tijelo i psihu lošom prehranom i nekretanjem te su svoje zdravlje dali u ruke najboljim doktorima na svijetu – Majci prirodi i vlastitom tijelu.
Vježbanjem protiv dijabetesa: Pomaže u održavanju tjelesne težine, ali i regulaciji šećera u krvi
S vremena na vrijeme se na televiziji ili radiju pojavi prilog s čuvenim anketnim pitanjem, što vam je najbitnije u životu. Ogromna većina na prvo mjesto stavlja, pogađate, vlastito zdravlje. Jednom dijelu je najvažnija obitelj, ali i pri tome vjerojatno misle na njihovo zdravlje. Nađe se tu naravno i poneka šaljivdžija koji će kao najvažniju stvar navesti novac, jahtu ili nekretnine, no kako rekoh, to su uvijek dobro došle šaljivdžije. Da, zdravlje nam je najvažnije jer samo zdravi možemo normalno i ugodno živjeti.
Međutim, fascinantno je kako istovremeno žudimo za dobrim zdravljem dok istovremeno činimo jako malo ili ništa kako bismo ga očuvali ili unaprijedili.
Kukamo da nas sve boli, ali umjesto hodanja ili barem bicikla, nevjerojatno, ali suvremeni čovjek danas će si kupiti električni romobil. Umjesto nešto više voća i povrća, dostavljači gotove i junk hrane rade punom parom, a fast food restorani posluju bolje nego ikada. Razvojem tehnologije jednostavno smo se prestali dovoljno kretati. Sjedimo na poslu, u autu, u kafiću pa opet kod kuće. I onda legnemo spavati. Međutim, u kretanju je zdravlje. Kretanjem tjeramo srce da brže pumpa krv, kretanjem izmjenjujemo sve tekućine u našem tijelu čime potičemo prirodnu regeneraciju organizma.
Priroda je stvorila čovjeka za kretanje. Mišići su ti koji obavijaju kosti te tako pokreću naše tijelo. Čuvajte tu baštinu radi sebe i svojih bližnjih.
Ne, nije bila riječ. U početku, naime, bijaše – pokret.
