Plivanje je vrsta rekreacije koja ima izuzetno
pozitivne učinke na naše zdravlje. Plivanjem se ostvaruju aerobni učinci
tjelesne aktivnosti, a istovremeno jačaju i sve mišićne skupine našeg
tijela. Saznajte koje su to točno zdravstvene dobrobiti koje ono povlači za sobom.
Visoki
krvni tlak
Istraživanja pokazuju da plivanje vrlo laganim intenzitetom pozitivno utječe na
visoki krvni tlak. Lagano plivanje četiri do pet puta tjedno po 30 minuta ili
tri puta tjedno po 20 minuta je primjereno osobama s visokim krvnim tlakom. U
početku treba plivati kratke dionice s dugačkim pauzama i s vremenom skraćivati
pauze i produžiti dionice plivanja.
Niski
krvni tlak
Sve o plivanju saznajte u kolumnama kineziologa Gorana Leke Plivanjem do zdravlja
Veliki broj ljudi, posebno mladih, ima problema s niskim krvnim tlakom. Niski
krvni tlak bezazleniji je nego visoki, ali stvara dosta neugodnosti.
Redovito lagano plivanje učvrstit će vaše krvne žile, a duboko disanje opskrbit
će sve stanice dodatnim kisikom. Poboljšanje cirkulacije i “masaža”
putem otpora vode također uklanja neugodnosti izazvane niskim krvnim tlakom.
Astma
Veliki broj osoba oboljelih od astme doživljava napade tijekom vježbanja (astma
inducirana vježbom). Karakteristike tih napada ovise o intenzitetu vježbanja,
potrebom za zrakom i uvjetima okoline. Upravo zbog toga plivanje je najbolji
izbor. Tehnika disanja u vodi jača mišiće koji omogućuju odvijanje izdaha, a
koji je kod oboljelih problematičan. Preporučuje se plivanje prsnom tehnikom
ili kraulom.
Bolovi u leđima
Svakodnevni sjedilački način života uzrokuje brojne probleme s kralježnicom.
Neke od problema imaju temelj samo u lošem držanju, a ponekad je riječ o
definiranim deformacijama u području kralježnice (lordoza, kifoza, skolioza).
Danas gotovo 90 posto populacije ima bolove u leđima u akutnom ili kroničnom
obliku. Za zdravlje kralježnice preporučuje se leđno plivanje dok se prsno ili leptir
ne preporučuju zbog velikih pokreta u pojedinim dijelovima kralježnice, kao i
zbog položaja glave i vratne kralježnice kod plivanja prsnim stilom. Vježbe bi
se trebale provoditi u nešto toplijoj vodi (27 do 30 °C) radi negativnog
utjecaja na postojeće stanje.
Ozljede
koštanog sustava i postoperativnih tretmana
Voda kao medij djeluje terapeutski kod ozljeda kostiju i zglobova. Nakon
operativnih zahvata na kostima i zglobovima, ograničene su aktivnosti koje se
mogu provoditi i voda je najpogodniji medij za vježbanje (zbog prividnog
gubitka težine u vodi). To se odnosi na različite vrste aktivnosti u vodi
(vježbanje u mjestu, hodanje u vodi, vježbanje u dubljoj vodi…). Kod ozljede
koljena idealno je raditi pokrete nogu u kraul i leđnoj tehnici, a opterećenje
se može povećati plivanjem s perajama (poželjno je koristiti kraće
peraje). Opterećenje treba dozirati do granice boli.
Trudnoća i
plivanje
Plivanje je odličan izbor tjelesne aktivnosti za trudnice. Voda umanjuje
gravitacijsku silu i jednim dijelom štiti od ozljeda, a hidrostatski tlak vode
potiskuje krv iz tkiva u vensku cirkulaciju, poboljšava cirkulaciju i smanjuje
nakupljanje tekućine. Umjerena tjelesna aktivnost je u trudnoći korisna jer
može ublažiti brojne teškoće koje trudnoća sa sobom nosi: umanjiti stres,
povoljno djelovati u sprječavanju nastanka trudničkog dijabetesa, smanjiti
osjećaj “težine” u nogama.
Djeca i
plivanje
Plivanje
pozitivno utječe na psihofizički, ali i socijalni razvoj djeteta jer kao i kod
drugih sportova, podrazumijeva socijalni kontakt i druženje. Voda je idealan
medij za djecu jer ostvaruje slobodu pokreta i osjećaj “lakoće”, što
je za djecu vrlo bitno. Osim toga, razvija bazičnu motoriku te doprinosi
razvoju kognitivnih sposobnosti. S obzirom da su djeca u razvoju, plivanje
za njih ima još snažnije učinke. Osim što blagotvorno utječe na cjelokupni
razvoj djeteta, plivanjem se naročito jačaju pluća i srce te razvija osjećaj
koordinacije pokreta i samokontrole. Srčani mišići postaju snažniji, a zbog
jačanja mišića produbljuje se disanja i tijelo dobiva više kisika.
Tlak vode
uzrokuje jače izdisanje zraka – dijete je zbog njega prisiljeno i jače
udahnuti. Tako jačaju dišni mišići, a vitalni kapacitet se povećava za gotovo
20 posto. Tlak vode pozitivno utječe i na kardiovaskularni sustav, jer djeluje
na vene. Pod utjecajem tog pritiska dotječe oko 20 posto više krvi u desni dio
srca i preko pluća u lijevi dio srca. Tako se povećavaju i jačaju mišići srca.
Intenzivno kretanje u vodi pospješuje pravilan rast i razvoj koštanog
sustava, posebno kralježnice. Plivanje pospješuje rast i razvoj mišićnog
sustava i pravilno držanje tijela. Osim toga, plivanje pozitivno utječe na san
i spavanje, sposobnost termoregulacije i imunitet.
Zašto se
plivanje preporučuje starijim osobama?
Rekreativno
plivanje preporučuje se i starijima jer tjelovježba u starijoj dobi često ima
specifična ograničenja, a plivanje nema posebnih kontraindikacija i plivati se
može do duboke starosti. Plivanjem srčani mišić postaje snažniji, a zbog
jačanja mišića produbljuje se i disanje pa tjelesne stanice dobivaju više
kisika, što je u starijoj životnoj dobi izuzetno bitno. Osim toga,
plivanje ne opterećuje zglobove koji u starijoj životnoj dobi mogu biti
oštećeni (npr. artrotične promjene, spondiloza kralježnice). Plivanje potiče
raspoloženje i smanjuje depresivnost i tjeskobu koje su učestale u starijoj
životnoj dobi.
Plivanje –
idealna tjelesna aktivnost za pretile osobe
Kod osoba
koje imaju indeks tjelesne mase viši od 25 ili 30 plivanje je idealan izbor za
redukciju tjelesne težine. Većina ostalih aktivnosti predstavljat će veliko
opterećenja na zglobove. Kod plivanja tijelo prividno gubi na težini i
opterećenje se znatno smanjuje. S obzirom na gustoću i otpor vode, sagorijeva
se velika količina energije. Osim toga, pretile osobe nemaju problema s
održavanjem na vodi jer je masno tkivo plovnije od tkiva kosti i mišića.
Za potrebe redukcije tjelesne težine preporučuje se lagano plivanje prsnom
tehnikom u trajanju od 20 do 45 minuta, minimalno tri puta tjedno ili plivanje
slobodnim stilom u sličnom trajanju i učestalosti. Nakon savladavanja ovog
koraka, preporučuje se plivanje kraul ili leđnim stilom.
Izvor: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za
promicanje zdravlja, Zavod za
javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”
Ordinacija.hr
