Jeste li primijetili kako se sve više osoba počinje baviti trčanjem – neki trče sami, dok su se drugi odlučili za škole trčanja. Ako ste i vi, ili vaši prijatelji, uključeni u sličan način rekreacije, onda znate kako trčanje djeluje na naše tijelo i duh. Ako se, pak, kojim slučajem, još uvijek niste zarazili trčanjem, možda to učinite nakon što pročitate ovaj članak.
Kako bismo doznali više o trčanju – opremi koja nam je potrebna, pravilnom započinjanju rutine trčanja, vremenu najboljem za ovu rekreaciju te mogućnostima ozljeda – razgovarali smo s Pavlom Vlahekom iz Adidas škole trčanja.
Uz hodanje, trčanje je do prije par stotina godina bilo jedno od dominantnijih načina
kretanja – bilo da se radilo o putovanjima, potrazi
za hranom ili bježanju glavom bez obzira pred ratnim i drugim nasilnim
okolnostima. Rastom i razvojem civilizacije, okolnosti su postale
povoljnije za život jednog dijela čovječanstva, a vlastite noge prilikom
kretanja zamijenili su strojevi koji omogućuju kretanje na veće udaljenosti
te većom brzinom.
Trčanje kao vještina i sposobnost ostala je rezervirana za
sportska natjecanja ili pak rekreativno bavljenje sportom, a u posljednje
vrijeme i kao zdrav način života, u smislu prevencija kroničnih bolesti kao što
su pretilost, dijabetes, bolesti sustava za kretanje itd. Spomenute bolesti
posljedica su, između ostalog, i smanjenog kretanja i dostupnije hrane.
Trčanje je jedan od načina kojim možemo zdravo i sigurno
održavati tjelesnu kondiciju i zdravlje. “Unatoč tome, ono se često percipira
kao nešto teško i nezdravo, ako ne i opasno. Uzrok tome su negativna iskustva iz školskog sustava i satova tjelesne kulture gdje se prakticiralo natjecateljsko trčanje, najčešće u obliku
sprinteva ili kratkih i srednjih pruga (800 metara do 3 000 metara)”, govori Pavao Vlahek i dodaje kako je drugi uzrok nedovoljna educiranost zdravstvenog osoblja o trčanju te slab
utjecaj javno zdravstvenih programa.
Kako započeti trčati?
Za početak trčanja potrebno je znati da se vrijeme ili
kilometraža trebaju podizati postupno kroz duži vremenski period, a jednako tako
također i intenzitet. Pod uvjetom da prethodno osoba nema ozbiljnije bolesti, potrebno je kombinirati
hodanje i trčanje. “Primjerice, prvo možete hodati žustrije 10 minuta. Nakon toga trčkarati jednu
minutu pa hodati jednu minutu i tako naizmjenično 10 puta čime dolazite do pola
sata kretanja (10 minuta hodanja i 20 minuta
hodanja/trčanja). Intenzitet kojim se trči je takav da još uvijek možete
normalno ili blaže zadihano govoriti”, kaže naš sugovornik.
“Nakon što to postane podnošljivo, produžite vrijeme trčanja
na dvije minute s minutom hodanja. I tako dok ne možete u komadu istrčati 20
minuta. Tada povećavajte tjedno po pet minuta vrijeme trčanja dok ne stignete do
35 do 40 minuta, tri do četiri puta tjedno”, savjetuje Pavao Vlahek.
Što vam je potrebno
za trčanje? Osim strpljenja i dosta dobre volje, osnovu čini obuća za
trčanje čija ponuda brandova, modela i cijena je danas stvarno široka. Svaka
trgovina sportske obuće bi trebala imati prodavače s osnovnim znanjem o
adekvatnoj trkačkoj obući.
Vlahek ističe kako je odjeća za trčanje manje bitna, međutim treba se obući u
skladu s vremenskim uvjetima. “Ako je hladnije vrijeme, prilikom izlaska iz kuće
ili stana trebalo bi nam biti malo hladno, jer će se trčanjem tijelo zagrijati”.
Kada trčati – ujutro ili navečer?
Ako vas zanima je li trčanje na traci jednako dobro kao i trčanje u prirodi, odgovor je pozitivan. “Trčanje na traci za trčanje u teretanama nije loše, međutim
gubi se psihološki efekt opuštenosti na otvorenom prostoru. Traka za trčanje je, ipak,
dobra alternativa u zimskim mjesecima kada je podloga za trčanje klizava”, savjetuje naš sugovornik.
Isto tako, mnoge zanima kada je učinak trčanja veći – kada trčimo u jutarnjim satima ili kada se rekreiramo navečer? Pavao Vlahek ističe kako je glavno – trčati. “Svako doba je dobro za trčanje – netko više voli ujutro, netko popodne, netko navečer, a netko
kada stigne. Sve je to ispravno”, govori.
Može li trčanje izazvati ozljede?
“Mogućnost ozljede je mala u slučaju progresivnog, postepenog dizanja opterećenja, a osnovni način ozljeđivanja je – previše i prerano”, upozorava naš sugovornik. U slučaju pojave bolova u zglobovima i mišićima nakon ili
tijekom trčanja, dobro bi bilo napraviti manju pauzu prije sljedećeg trčanja.
Važno je slušati svoje tijelo i ne zanemarivati signale koje šalje.
Ako živite u Zagrebu, donosimo vam i nekoliko prijedloga gdje se možete kvalitetno rekreirati! “Bilo koje mjesto je dobro za trčanje, iako trkači
preferiraju zelenilo. Tako su preporučena mjesta park Maksimir, Jarun, savski
nasip, Bundek, park Ribnjak i šuma Dotrščina”, za kraj savjetuje Pavao Vlahek iz Adidas škole trčanja.
Za više informacija posjetite stranicu Adidas škole trčanja.
D. Šorgić
