Nakupljanje masnog tkiva nije svugdje isto, a dok masnoća na bedrima često ima genetsku i hormonalnu podlogu, salo na trbuhu može biti opasan znak upozorenja. Razumijevanje razlika ključno je za zdravlje.
Mnogi primjećuju kako se kilogrami neravnomjerno raspoređuju, lijepeći se tvrdoglavo samo za trbuh ili bedra. Ova pojava nije slučajna. Građa “jabuke”, s masnoćom oko struka, i građa “kruške”, s naglaskom na donjem dijelu, imaju različite uzroke i nose različite zdravstvene rizike. Mjesto pohrane viška energije nije samo estetika, već prozor u naše hormonalno stanje, otkrivajući složenu igru genetike, navika i biokemije.
Jedan od pokretača je stres
Debljanje u području trbuha najčešće je povezano s visceralnom masnoćom, koja se nalazi duboko u trbušnoj šupljini i obavija vitalne organe. Ova “skrivena” mast je metabolički aktivna i opasna. Glavni pokretač njezina stvaranja je kortizol, hormon stresa. U stanjima kronične napetosti, tijelo pojačano luči kortizol, koji signalizira pohranu energije upravo oko unutarnjih organa. Zbog toga se salo na trbuhu smatra ključnim pokazateljem metaboličkog sindroma, povećavajući rizik od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Padom razine estrogena u menopauzi, tijelo prirodno premješta masno tkivo s bokova i bedara na područje trbuha.
Stres nije jedini krivac. Prehrana bogata rafiniranim šećerima uzrokuje skokove inzulina, hormona koji potiče skladištenje energije u masne stanice, osobito u trbuhu. Kod žena, ključnu ulogu igraju i hormonalne promjene. Padom razine estrogena u menopauzi, tijelo prirodno premješta masno tkivo s bokova i bedara na područje trbuha. Ovaj proces objašnjava zašto mnoge žene u srednjoj dobi primjećuju promjenu oblika tijela.
S druge strane, masne naslage na bedrima i bokovima, karakteristične za “kruškoliku” građu, primarno su potkožnog tipa i smatraju se manje opasnima. Glavni “dirigent” ove raspodjele je ženski hormon estrogen, koji tijekom plodnih godina potiče tijelo da skladišti masnoću u donjem dijelu tijela kao energetsku rezervu za trudnoću. Uz hormone, genetika igra presudnu ulogu, jer je sklonost nakupljanju masnoće na bedrima snažno nasljedna. Ipak, važno je znati da prekomjerna količina bilo koje masti predstavlja opterećenje za organizam.
Kako probava utječe na raspodjelu masnoća
Masnoće koje unesemo hranom prolaze složen put, a taj proces otkriva zašto su muškarci skloniji trbušnoj masti. Nakon apsorpcije, crijeva pakiraju masti u čestice zvane hilomikroni. Znanstvene studije pokazuju da muškarci proizvode veće i brojnije hilomikrone nego žene. Zbog svoje veličine, te se čestice sporije kreću kroz limfni sustav crijeva. Ovo zagušenje omogućuje enzimu lipoprotein lipazi da razgradi masti, a oslobođene masne kiseline pohranjuju se u najbliže, visceralne masne stanice oko probavnog sustava. Tako sam mehanizam apsorpcije pogoduje skladištenju opasnije, trbušne masnoće.
Mit o “pivskom trbuhu” i snaga životnih navika
Popularni “pivski trbuh” nije izravna posljedica piva, već ukupnog kalorijskog viška koji se kod muškaraca, zbog hormonalnih razloga, najčešće manifestira kao trbušna mast. Iako ne možemo promijeniti genetiku, životnim navikama možemo utjecati na hormone. Upravljanje stresom, uravnotežena prehrana, redovita tjelovježba i kvalitetan san ključni su alati za poticanje tijela da energiju koristi, umjesto da je skladišti na kritičnim mjestima.
( Ordinacija.hr )
