Ove teške ovisnosti možete se riješiti bez dodatnih troškova. Kako? Prevarite mozak.
Promjene u aktivnosti mozga, pokrenute fizičkim vježbanjem, mogle bi pomoći smanjiti želju za cigaretom. Pokazalo je to istraživanje objavljeno u američkom časopisu o psihofarmakologiji. Studija je pokazala kako vježbanje mijenja način na koji mozak pušača obrađuje informacije, time što smanjuje njihovu pohlepu za nikotinom. Po prvi puta, istraživači su iskoristili funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) kako bi istražili način na koji mozak obrađuje slike o cigaretama nakon vježbe. One su pokazale da već jedno kratko i umjereno vježbanje može značajno smanjiti želju pušača za nikotinom.
Kako je studija provedena
Nakon što su se 15 sati suzdržavali od nikotina, deset pušača je zamoljeno da umjerenim ritmom vozi bicikl kroz deset minuta. Tada su podvrgnuti skeniranju funkcionalnom magnetskom rezonancijom i to dok su promatrali slijed od 60 slika. Na određenim su se fotografijama nalazile i cigarete. Na istoj je grupi, ali drugom prilikom, ponovo odrađeno skeniranje funkcionalnom magnetskom rezonancijom. Ispitanicima je iznova pokazan isti slijed slika, ali bez prethodno odrađenog vježbanja. Pacijenti su pisali izviješća o svojoj želji za nikotinom tijekom obje faze istraživanja.
Rezultati istraživanja
Slike u mozgu koje je zabilježio fMRI skener, razlikovale su se s obzirom na dva uvjeta kroz koje su ispitanici prolazili. Grupa pušača koja nije vježbala pokazala je pojačanu aktivnost, kao odgovor na slike u područjima mozga koja su povezana s procesom nagrađivanja i vidnim zapažanjima. Zanimljivo je što ista područja u mozgu nisu reagirala nakon vježbe. To pokazuje da se mozak nalazi u standardnom načinu funkcioniranja. Pušači su priznali da je njihova želja za cigaretama nakon vježbanja bila niža u usporedbi s vremenom kada su bili neaktivni.
Vježba može podići raspoloženje, prorijediti želju
Istraživači ne znaju što točno uzrokuje razliku u mozgovnoj aktivnosti nakon vježbe. Jedna mogućnost ukazuje na to da se završetkom vježbanja podiže raspoloženje ( moguće uslijed porasta dopamina ) što smanjuje važnost želje za cigaretom. Druga mogućnost je da vježbanje uzrokuje promjenu u dotoku krvi prema područjima mozga koja su manje uključena u očekivanje nagrade i generiranje zadovoljstva uzrokovanog slikama o pušenju.
Podatak da bi umjereno vježbanje moglo biti važna alternativa mnogim farmaceutskim proizvodima, poput nikotinskih flastera, važna je za vas koji se želite riješiti cigarete. Desetominutni hod, džoging ili vožnja biciklom, kada nastupi kriza, moglo bi pomoći pušačima da odbace naviku.
Aktivniji način života donosi i druge koristi, bolju kondiciju, gubitak težine i bolje raspoloženje.
Maja Popović
