Kad-tad, uhvatit će nas loše raspoloženje i činit će nam se kako lošem danu nema kraja.
Na svu sreću, ponekad možemo tijelo natjerati na dobro raspoloženje i uvjeriti ga kako sve nije tako crno kao što se čini. Autor
knjige “The Food-Mood Solution” Jack Callem nudi nekoliko savjeta
kako poboljšati raspoloženje.
Ne zaboravite jesti
Preskakanje obroka vrlo je štetno za vaše zdravlje
i liniju. Ono može dovesti do pada šećera u krvi, a posljedica su
razdražljivost, promjena raspoloženja i umor. Obilni doručak koji sadrži i
ugljikohidrate i proteine omogućit će vam normalno funkcioniranje i snagu bez
loših emocija zbog toga što ste gladni. Unos proteina za vrijeme ručka će vam
pomoći stabilizirati razinu šećera u krvi, no, važno je izbjegavati pohana i
pržena masna jela. Jednako tako, klonite se soli, masti i konzervansa.
Slatko piće
Iako liječnici upozoravaju kako
zaslađena pića oštećuju caklinu zuba i pogoduju stvaranju karijesa, te
pospješuju debljanje jer uključuju bespotrebne “prazne” kalorije,
čini se kako je njihov učinak pozitivan na našu psihu.
Australski su psiholozi ustanovili umirujući učinak zašećerenih
pića
kada su dali limunadu skupini muškaraca i žena koji su bili suočeni sa
stresnim
zadatkom. Ustanovili su kako osobe koje su pile zašećerenu limunadu nisu
“nasjele” na provokacije ljudi sa strane – upravo suprotno od ispitanika koji su pili
limunadi zaslađenu umjetnim šećerom, koji su se naljutili i agresivno reagirali.
Vježbajte
Mnoga su istraživanja dokazala kako tjelovježba
ublažava simptome depresije i tjeskobe jer smanjuje razinu kortizola, hormona
stresa, a povećava količinu endorfina, te tako pospješuje metabolizam. Tijekom
treninga otpuštaju se neurotransmiteri u mozgu koji su zaduženi za reguliranje
raspoloženja. Vježbanje također popravlja
san, smanjuje napetost u mišićima, snižava razinu hormona stresa i
podiže tjelesnu temperaturu.
Svi navedeni čimbenici utječu na popravljanje
raspoloženja.
Dodaci prehrani
Tjeskoba, depresija i manjak koncentracije mogu se
pripisati nedostatku neurotransmitera, kemikalija koje omogućavaju komunikaciju
između stanica. Vitamin B, omega-3 masne kiseline i gamaminobutirička
kiselina (GABA) u obliku dodataka prehrani mogu pomoći stanicama mozga i
olakšati njihovu komunikaciju.
K. Horvat
