Jesu li uredi, zbog silne tehnike koja se u njima nalazi, postali iznimno opasno mjesto? Doznajte pravu istinu!
Korisno je postaviti zelenu biljku na radni stol
Točno
Biljke (primjerice fikus, dracena ili juka) upijaju dio plinova koji
zagađuju okoliš, a istodobno izbacuju u zrak kisik. Ionizatori zraka,
proizvodeći strujanje negativnih iona (“dobrih”, onih koji se nalaze u
planinskom ili morskom zraku), djelomice popravljaju zagađeni zrak koji
je prepun pozitivnih iona.
Zrake koje emitira računalo opasne su za trudnice
Netočno
Suprotno glasinama koje su se pronosile sedamdesetih godina o štetnom djelovanju kompjutora na plod ili o pobačajima, mrtvorođenčadi i preuranjenim porodima, pokazalo se da rad za ekranom nije opasan. Ionizirajuće zračenje iz ekrana toliko je slabo, odnosno ispod bilo koje dopuštene granice, da ne predstavlja nikakvu opasnost po plod.
Rad za ekranom uzrokuje promjene na koži
Netočno
Nema dokaza o povezanosti rada za ekranom i kožnih poremećaja. U promatranim slučajevima lišajeva na licu, crvenila, prištića ili osjećaja žarenja, pokazalo se kako se vjerojatno radi o stresu na poslu ili kombinaciji triju sljedećih čimbenika: premalo vlage u zraku, prašina u zraku i preosjetljivost pogođene osobe.
Od pretjeranog grijanja se može oboljeti
Netočno
Više se radi o osjećaju neugode praćenom znojenjem
i pospanošću, nego o opasnosti po zdravlje. Ako je zaista prevruće ili
ako je grijanje podno, može doći do osjećaja “težine” i bolova u
nogama, pogotovo u osoba koje pretežito sjede na radnom mjestu, a imaju
problema s venama. Optimalna temperatura u radnim prostorijama trebala
bi biti između 22 i 24 Celzijeva stupnja.
Bolje je biti što dalje od fotokopirnih strojeva
Točno
Poput laserskih printera, i fotokopirni strojevi ispuštaju ozon, a taj plin, prepoznatljiv po oštrom mirisu, posebno nadražuje dišne putove i spojnicu oka. Nadraženost očiju i kihanje često muče osjetljivije osobe koje su u neprestanom dodiru ili blizini fotokopirnih strojeva.
“Uredska buka” može oglušiti čovjeka
Netočno
Uredska buka – zvonjava telefona, razgovori, kašljanje, smijeh, zvuk tipkanje – može doseći glasnost od 65 decibela, ali ne predstavlja nikakav rizik za sluh. U najgorem slučaju može ometati koncentraciju i na kraju dana prouzročiti osjećaj da nam je glava “kao bundeva”, pa čak izazvati i glavobolju. Poznato je, međutim, da je buka nezdrava tek iznad 85 decibela (100 decibela proizvodi primjerice pneumatski čekić).
K. R.