Naselja u kojima ljudi hodaju i pedaliraju zdravija su u odnosu na kvartove u kojima se stanovnici oslanjaju na svoje aute, pokazalo je istraživanje.
Stručnjaci preporučuju 12.000 koraka dnevno kako bismo bili zdravi i u formi.
Američki su istraživači analizirali podatke o tjelesnoj
aktivnosti stanovnika 15 zemalja kako bi proučili povezanost između
“aktivnog putovanja” (bicikliranje ili hodanje) i pretilosti i dijabetesa. Ove su zaključke usporedili s navikama
vožnje istih stanovnika.
Ustanovili su kako je pretilost 50 posto prisutnija u zemljama
gdje se ljudi oslanjaju na automobile, te manje hodaju i voze bicikl. Istraživači tvrde kako su njihovi rezultati
nadodani velikom broju studija koje su pokazale da aktivno putovanje ima
značajne dobrobiti za zdravlje.
“Možda najveća snaga naše analize je u tome što je
pokazala vezu između aktivnog putovanja i zdravlja na tri različite geografske
razine: međunarodnoj, federalnoj i međugradskoj”, objasnili su voditelji
studije u časopisu American
Journal of Public Health, koji su istraživanje proveli u svim državama SAD-a i 15 drugih zemalja diljem svijeta.
Osobe koje žive u naseljima pogodnima za hodanje ili vožnju
bicikla sklonije su ovim oblicima aktivnog prijevoza, a poboljšanja
infrastrukture trebala bi se kombinirati s restrikcijama vožnje automobila,
tvrde istraživači. Na taj bi način dobili zone bez automobila koje su
namijenjene stanarima i rekreativcima, a staze bi bile namijenjene šetačima,
rolerima i biciklistima.
Uspoređujući američka i europska naselja, stručnjaci su
bolje ocjene dali Starom kontinentu: “Europske zemlje s više šetača i
biciklista imaju manje slučajeva pretilosti nego Australija i zemlje Sjeverne
Amerike, koje su ovisne o automobilima. Podaci s terena poklapaju se s procjenama debljine Svjetske zdravstvene organizacije: SAD prednjači među zemljama u kojima je pretilost postala epidemijom.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je više
od 300 milijuna odraslih pretilo, te samim time izloženo znatno višem riziku
šećerne bolesti, visokog tlaka, krvožilnih bolesti, gihta, žučnih kamenaca i
određenih vrsta raka. Hrvati su na visokom šestom mjestu po debljini:
ukupno je 20,7 posto stanovništva pretilo, a svaka druga osoba ima previše
kilograma.
K. Horvat
