Nakon nagrade Ksaver Šandor Gjalski za knjigu Muzej revolucije, Pavao Pavličić se vraća dobro nam znanom krimi romanu i svom junaku, uredniku crne kronike Ivi Remetinu.
Kniževni lik ne tipičnog istražitelja, ustvari novinara, Ive Remetina prvi se put pojavio u Pavličićevu romanu Press 1980. godine, a nakon toga i u napetim krimićima Pjesma za rastanak, Rakova djeca, Mrtva voda, Pasijans, Žive igračke, Stara ljubav, Zmijska serenada, Cvijeće vjetru, Krvnik u kući i Tužni bogataš. Na taj je način Remetin postao nekom vrstom hrvatskoga Herculea Poirota, a ime Pavla Pavličića, između ostaloga, sinonimom za dobar kriminalistički roman koji secira našu zbilju i svakodnevicu. Prema romanu Tužni bogataš snimljena je i istoimena televizijska serije u režiji Davora Žmegača, a lik Ive Remetina utjelovio je zagrebački glumac Damir Lončar.
Roman Krvna veza donosi još jednu napetu avanturu urednika crne kronike Ive Remetina i njegova prijatelja Vlade Šoštara, inspektora u zagrebačkoj policiji. Sve počinje jedne rujanske subote kad na prepunoj zagrebačkoj špici bude ubijen poznati kamatar. Ubojstvo je izvedeno na neobičan način, a istraga se u prvi mah nema na što osloniti, pa se zato na prvom koraku usredotočuje na žrtvu. Tako ulazimo u svijet lihve i njezinih zakonitosti, pa doznajemo štošta o profesionalnim vjerovnicima, a osobito o dužnicima i o razlozima zbog kojih su oni upali u dugove.
Glavni junak Ivo Remetin dolazi u priliku izbliza upoznati pripadnike podzemlja, pa čak i s njima surađivati, te uspostaviti neku vrstu prijateljstva zasnovanog na međusobnom poštovanju. Pojavljuju se tu još i članovi kamatarskih obitelji, pa glumci, bivši policijski doušnici, ljubitelji pasa i razni drugi živopisni likovi. No ovaj put priča nije posve bezazlena, iako nije policajac i nije službeni istražitelj, Remetin će se i sam naći na meti preciznog snajpera.
O autoru:
Pavao Pavličić (1946.) suvremeni je hrvatski književnik. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovni profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Piše romane (Večernji akt, Škola pisanja, Nevidljivo pismo, Diksilend, Numerus clausus, Zaborav, Pokora, Nepovrat, Pasijans, Tužni bogataš, Kronika provincijskog kazališta, Melem, Krvnik u kuci, Zmijska serenada, Devet spomenika, Trajanovo pravilo, Brda se miču, Muzej revolucije, i drugi), autobiografske proze (Dunav, Šapudl, Kruh i mast, Vodič po Vukovaru, Bilo pa prošlo, Narodno veselje), knjige pripovjedaka (Dobri duh Zagreba, Radovi na krovu, Skandal simpoziju, Kako preživjeti mladost, Vesele zgode djeda i bake, Otrovni papir), filmske scenarije (Ritam zločina, Treći ključ, Osuđeni, Treća žena, Vukovar se vraća kući), kazališne drame (Lopov u mraku, Kazališni život, Olga i Lina), knjige feljtona (Inventura, Svoj svome, Prolazna soba, Leksikon uzaludnih znanja) te brojne knjige s područja znanosti o književnosti. Živi i radi u Zagrebu.
Izdavač: Mozaik knjiga
Ordinacija.hr