Nema psihičke ravnoteže bez mjere - ona donosi sklad između različitih segmenata ličnosti - Ordinacija.hr
Psiha

Psiha

Nema psihičke ravnoteže bez mjere – ona donosi sklad između različitih segmenata ličnosti

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

Čovjek treba raditi na usklađivanju svjesnog i nesvjesnog jer anksioznost i frustracija proizlaze iz nesklada unutrašnje i vanjske psihičke realnosti

Izraz koji odlično odražava optimalno mentalno zdravlje je mjera. Upravo usklađenost ili mjera između raznih segmenata ličnosti nosi psihičku ravnotežu i sklad. Sigmund Freud, osnivač psihoanalize i revolucionar u psihijatriji i psihološkoj medicini, davno je ustanovio kako su dvije stvari bitne za čovjeka, a to su voljeti i raditi. Suvremena istraživanja i praksa pokazuju da je i danas to točno. Važno je naglasiti i to da ljudska psiha ima uz kognitivnu (racionalnu) i emocionalnu komponentu. Koliko god su aktivnosti dominantno lijeve strane mozga kao što su logika, razum i objektivno bitne, toliko su bitne i komponente dominantno desne strane mozga, gdje se spadaju empatija i subjektivno.

Jeste li emocionalno inteligentni? To možete provjeriti, ali i naučiti!

Rad na poboljšanju mentalnog zdravlja uključuje rad na brojnim dimenzijama psihe. Ne treba precjenjivati standardni kvocijent inteligencije (IQ) temeljen na logičko-matematičkoj komponenti jer istraživanja pokazuju da IQ pridonosi čovjekovu realnom uspjehu i osjećaju zadovoljstva s najviše 20 posto.

Različiti oblici inteligencije

Očito treba razvijati i druge oblike inteligencije kao što je emocionalna inteligencija, a u okviru nje dvije temeljne sastavnice. Jedno je intrapersonalna, koja uključuje prepoznavanje ranih osjećaja sebe kao i našu autentičnu motivaciju koja je opet vezana uz naše osjećaje.

Druga sastavnica je interpersonalna i ona uključuje empatiju i prepoznavanje osjećaja drugih kao i usklađivanje komunikacije nas s drugim ljudima. Kao psihijatar i psihoterapeut zalažem se za psihijatrijske i psihoterapijske metode rada na sebi, ali isto tako pobornik sam održavanja tjelesne kondicije, kao i rada na socijalnim faktorima (odnosi s drugim ljudima) jer sve to zajedno omogućuje i bolje postizanje smisla, što je imanentno dubljoj, duhovnoj dimenziji čovjeka (pronalazak smisla).

Smatram da je bitno da ljudi osvijeste koliko je subjektivni doživljaj bitan, razumijevajući bolje subjektivno stanje sebe i drugih osoba, možemo unaprijediti te iste odnose. Uživljavanje u unutarnji doživljaj druge osobe, može nam pomoći da manje moraliziramo i osuđujemo, a više razumijemo tu drugu osobu. Primjer je kada kod druge osobe primijetimo ljutnju ili teške emocije prema nama te bez obzira na to što nam je teško pokušamo tu situaciju doživjeti i iz tzv. treće pozicije, metapozicije.

Empatijom izbjeći sukobe

Pitamo se zašto se ta osoba tako osjeća, što ju je nagnalo na baš tu emociju, a da ne ocjenjujemo je li to ponašanje ispravno ili nije. Na taj način pokazat ćemo da se trudimo razumjeti te da imamo empatiju. U konačnici, spriječit ćemo i moguće nepotrebne sukobe koji bi nam oduzeli dosta energije. Život se odvija sada, bez obzira na repove iz prošlosti koje nosimo u sebi. Taj život živimo upravo mi, tko, ako ne mi, kada, ako ne sada! U vremenu brzih vanjskih promjena često nam se sugerira tzv. ideologija brzog postizanja sreće i potreba za što bržim postizanjem ugode.

Zašto prijateljstva često završavaju sukobima i postoji li pravo muško-žensko prijateljstvo?

Navedeno je po meni nerealan narativ, zavodljiv, a istovremeno neostvariv, što u konačnici stvara osjećaj frustracije i razočaranja kada se traži brzinska rješenja životnih problema. Ono što treba shvatiti da bez doticaja s problemskim dijelovima vlastite psihe nema ni mogućnosti pravog pomaka i širenja vlastitih spoznaja jer kada bježimo od nelagode u sebi, to ne znači da smo je razriješili. Zato je važno da se učimo suočavati i s tamnim stranama vlastite psihe.

Predsvjesno i nesvjesno

Psihodinamska istraživanja i teorije uče nas kako psihičko funkcioniranje postoji na svjesnoj, predsvjesnoj i nesvjesnoj razini. Svjesni dio psihe samo je vrh ledenog brijega, ispod toga, u dubinama našeg nesvjesnog, odvijaju se brojni procesi ili, slikovito rečeno, unutarnje bitke. Nesvjesni procesi nisu u neprijateljskom odnosu prema svjesnom, nego se radi o kompenzatornom odnosu, dakle nesvjesno i svjesno se nadopunjuju. Jezici svjesnog i nesvjesnog nisu sukladni, jezik svjesnog bliži je racionalnom, jezik nesvjesnog bliži je iracionalnom, no oba ta jezika bitna su za naše psihičko funkcioniranje.

Što je bolji sklad svjesnog s nesvjesnim, to smo slobodniji i spontaniji. Psihički konflikti (sukobi između suprotstavljenih dijelova psihe) stvaraju anksioznost i druge smetnje pa često treba dosta rada na sebi, kroz proces psihoterapije da se ustanovi o čemu se zapravo radi ili što simptomi odražavaju simbolički, točnije koja unutrašnja stanja oni reprezentiraju. Anksioznost kao simptom nastaje često uslijed neravnoteže između unutrašnjih tenzija (intrapsihičkih konflikata) i svjesnog dijela psihe koje nastoji ispraviti taj nemir. Rad na unutrašnjoj realnosti, na uzrocima, može pomoći da anksioznost popusti ili se sasvim povuče.

Anksioznost proizlazi iz nesklada

Psihodinamski gledano, anksioznost je produkt nesklada unutrašnje i vanjske psihičke realnosti. Pozitivna strana anksioznosti može biti ta da rad na njezinim uzrocima postaje prilika pojedincu da bolje upozna i razumije sebe, a samim time i smanji tenziju te u konačnici smanji ili ukloni anksioznost. Kako bi osoba uspostavila ravnotežu, odnosno kako bi svijest na primjeren način prihvatila problemske sadržaje nesvjesnog, pomaže rad na sebi.

Pri tome dubinski, psihoanalitički oblici psihoterapija, putem odnosa psihoterapeuta i bolesnika, rade na boljem prepoznavanju problemskih, često skrivenih sadržaja. Generalno je pravilo da, kada neku problemsku situaciju stavimo u fokus unutar sigurnog okruženja (kao što je psihoterapijski savez između bolesnika i terapeuta), tada težina te situacije postaje manja i postupno dolazi do olakšanja psihe osobe koja ima problem. Kada anksioznost duže traje, može stvoriti poremećaje iz kruga neurotskih ili anksioznih poremećaja. Kada se radi o anksioznim poremećajima koji stvaraju jaču patnju i disfunkciju, psihijatri uz psihoterapiju preporučuju i lijekove.

Psihologinja objašnjava simptome depresije i anksioznosti: Prepoznajte i pomozite sebi i drugima

Ubrzan ritam života

Velik problem je i doživljaj vremena u 21. stoljeću. On se promijenio, u eri brzinskog istovremenog odvijanja više aktivnosti (multitaskinga) što nam omogućuju nove tehnologije. Postoji tzv. kontaminacija psihičkog funkcioniranja u sadašnjosti s nekim prethodnim događajima. Točnije, ritam života u zapadnoj civilizaciji toliko je ubrzan da nema vremena za proradu prethodnih iskustava, čak ni intelektualno, a daleko manje emocionalno. Paralelno događanje više stvari u jednom trenutku sve češće je pravilo i nešto što je cijena uspjeha.

Pojedinac današnjice često pati od problema nepotpunih, nedovršenih žalovanja nekih prethodnih životnih situacija. U eri kada se forma visoko vrednuje, pojedinac plaća cijenu onim što je ipak bitnije od forme, a to su sadržaji. Sadržaji unutarnje psihičke realnosti često su ugroženi od pretjeranog inzistiranja na formi, kao odrednici vanjske realnosti. Unatoč tome što je i vanjska realnost bitna, nemojmo zaboraviti da je unutarnja realnost, odnosno subjektivno iskustvo čovjeka upravo temelj njegova opstanka. Zato je bitno da pojedinci ne umanjuju svoje subjektivno iskustvo, u velikoj mjeri povezano s dubinama nesvjesnog, jer upravo ovo subjektivno iskustvo znatno utječe na objektivnu realnost čovjeka.

Knjiga prof. Marčinka

Izašla je nova knjiga “Transgeneracijska trauma” autora prof. Darka Marčinka i suradnika, 14. u nizu pod njegovim uredništvom. Knjiga uključuje opis univerzalne teme, ali premalo prezentirane na ovim prostorima o tome kako traume prethodnih generacija prelaze na mlađe generacije, čak više generacija može biti pogođeno nerazriješenom traumom generacije koja je doživjela traumu. U izradi knjige sudjelovalo je 26 stručnjaka (psihijatara, psihologa, neuroznanstvenika, internista, teologa, povjesničara medicine), a bavi se raznim procesima bitnim za transgeneracijsku traumu, uz niz teorija te primjera kako bi poruke bile jasnije.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo