Mališani sa simptomima ADHA-a, poput nedostatka pažnje, hiperaktivnosti ili impulzivnosti, izloženi su značajno većem riziku pretilosti u odrasloj dobi, tvrde stručnjaci.
Skraćenica ADHD dolazi od engleskog izraza Attention
Deficit Hyperactivity Disorder. Riječ je o hiperaktivnom poremećaju, tj.
deficitu pažnje. Povijest bolesti seže u daleku 1902. godinu kada je Sir George
F. Still primijetio da su određena djeca hiperaktivna, impulzivna i nepažljiva.
Danas se smatra kako tri do pet posto školske djece ima simptome ADHD-a. To
znači da u razredu od 30 učenika jedno ili dva djeteta ima ADHD.
Istraživači Medicinskog centra Sveučilišta Duke tvrde kako tri ili više
simptoma ADHD-a značajno povisuju rizik gojaznosti u odrasloj dobi. Do ovih su
rezultata došli nakon što su analizirali podatke preko 15.000 adolescenata koje
su pratili kroz razdoblje od 14 godina. Čak i kod djece sa samo jednim
simptomom, primjerice hiperaktivnošću ili impulzivnošću, koji su
najutjecajniji od proučenih faktora rizika, rizik pretilosti se popeo do 63
posto.
“Nije bitna sama dijagnoza ADHD-a, nego simptomi. Važan je efekt doze.
Pokazali smo kako se broj simptoma povećava, tako se povećava i pojava
pretilosti”, tvrde voditelji istraživanja Scott Kollins i Bernard Fuemmeler.
“Rezultati
podupiru ideju da određeni kapaciteti samokontrole, poput sposobnosti
kontroliranja vlastitih impulsa, može biti značajna karakteristika u
razumijevanju zašto su neke osobe ranjivije na pretilost”, objasnio je
Fuemmeler.
Sada kada
su povezali ovaj poremećaj pažnje kod mališana s ozbiljnim problemom suvišnih
kilograma u odrasloj dobi, znanstvenici bi mogli kreirati nove intervencije za
pobjeđivanje javno-zdravstvenog problema debljine.
Studija je objavljena u stručnom
časopisu International Journal of Obesity.
