Ljutnja je normalna emocija i baš kao i ostale emocije potrebno ju je izraziti. Zato je važno poticati dijete da iskaže svoju ljutnju, a pritom je uloga roditelja da ga nauči kako da to učini na način da pri tome ne povrijedi sebe ili nekoga drugoga.
Ljutnja spada u skupinu osnovnih emocija. Može
biti vrlo snažna te, ukoliko se ne znamo adekvatno nositi s njenim javljanjem,
može potaknuti negativno raspoloženje kao i donošenje nepromišljenih odluka i reakcija.
Jedan
od najvećih izazova u nošenju s dječjim iskazivanjem ljutnje jest to što se
istovremeno kod roditelja mogu javiti snažne emocije. Stoga da bi se pomoglo
djetetu da nauči na prihvatljiv način iskazati svoju ljutnju važno je da
roditelj prvo izregulira svoje ponašanje. Dijete će, opažajući roditelja
naučiti kako da se nosi s ljutnjom i kako da ju adekvatno izrazi. Važno je da se
osjećaj prizna i iskomunicira kako bi djeca shvatila da se i mi ponekad ljutimo.
Ukoliko roditelj reagira burno kada je ljut, dijete se može uplašiti svog
razljućenog roditelja i može mu se javiti strah da će ga roditelj prestati
voljeti, povrijediti ili napustiti. Stoga roditelji trebaju biti odgovorni za
kontroliranje svojih reakcija. Ako u njima pretjeraju i ne uspiju se
iskontrolirati tada je važno priznati pogrešku i ispričati se. U redu je da
dijete dobije poruku da i odrasli ponekad mogu pogriješiti i da je normalno da
nismo savršeni te da se savršenstvo ne očekuje niti od njega.
Ljutnja
može biti obrana za izbjegavanje još neugodnijih osjećaja te može biti povezana
s neuspjehom, niskim samopoštovanjem, osjećajem usamljenosti ili anksioznosti
oko situacija nad kojima dijete nema mogućnost kontrole. Također, može se
raditi o tome da dijete osjeća da ga drugi ne razumiju ili da se prema njemu ne
odnose pravedno te je zbog toga povrijeđeno. Ljutnja koja se u nekom trenutku
manifestira ne mora nužno biti povezana samo s konkretnom situacijom koja joj
je prethodila već može biti posljedica brojnih drugih nakupljenih i potisnutih
osjećaja. Zato je jako važno da se dijete uči iskazivati sve svoje osjećaje,
kako ugodne tako i neugodne.
Ljutnja vs. agresija
Važno
je razumjeti razliku između ljutnje i agresije te ih pravilno prepoznati kod
djeteta. Ljutnja je privremeno emocionalno stanje koje je najčešće potaknuto nekom
frustracijom, dok je agresija pokušaj da se namjerno nekoga ozljedi ili nešto
uništi. U komunikaciji s ljutim djetetom trebamo biti motivirani željom da ga
se zaštiti i razumije njegov osjećaj (jer u redu je biti ljut) te da mu se da do
znanja da ste prepoznali njegov osjećaj. Ukoliko ga dijete želi izraziti kroz
agresivno ponašanje tada mu je potrebno postaviti jasnu granicu i predložiti
prihvatljiv način izražavanja ljutnje.
Kako prepoznati ljutnju
Djeca najčešće vrlo jasno pokazuju kada osjećaju
ljutnju. Tada mogu biti ne samo verbalno nego i tjelesno aktivni (odgurivati,
mahati rukama ili nogama, otimati se, vikati, plakati i sl.). Osim toga, neki
od pokazatelja dječje ljutnje su i:
- stisnute pesnice,
- ukočenost ili napetost njihovog tijela,
- specifične izraze lica (mrštenje)
- povrijeđivanje samog sebe
Što
činiti kako bi pomogli djetetu da se nosi s ljutnjom
- Povećati svjesnost o emocijama (imenovati
emocije kada ih uočimo kod sebe ili kod djeteta i povezivati ih s onim što ih
je potaknulo) - Ostati smiren
- Prihvatiti osjećaj i usmjeriti na prihvatljiv
način izražavanja ljutnje - Koristite jasne i dosljedne posljedice kod
postavljanja granica u izražavanju ljutnje (kako bi se ograničila agresivna
ponašanja)
Što ne činiti
Važno
je da se dijete ne sputava u iskazivanju ljutnje. Ljutnja je normalna emocija i
baš kao i ostale emocije potrebno ju je izraziti. Zato je važno poticati dijete da
iskaže svoju ljutnju, a pritom je uloga roditelja da ga nauči kako da to učini
na način da pri tome ne povrijedi sebe ili nekoga drugoga.
Ako
želite naučiti više o dječjim emocijama te ih naučiti što bolje prepoznavati ne
samo u svakodnevnim situacijama, već i kroz djetetovu igru, tada nam se
pridružite u programu za roditelje “Terapija igrom za roditelje”. Program počinje
16. listopada, a više informacija potražite na www.centarproventus.hr, kod
Tatjane na: tatjana@centarproventus.hr ili
095 804 3982 ili kod Tee na: tea@centarproventus.hr
ili 091 5576579.
Autorica članka: Tea Knežević, bacc.univ.psyh.
www.centarproventus.hr, www.terapijaigrom.hr
