Trideset godina nakon početka Domovinskog rata braniteljska populacija susreće se s brojnim psihosomatskim poteškoćama. Najčešći psihički problemi zbog koji se obraćaju za stručnu pomoć su su poremećaji raspoloženja i anksiozni poremećaji, uključujući posttraumatski stresni poremećaj.
Česti uzrok traženja pomoći su osamljenost, povlačenje od drugih, nepovjerenje prema drugima. Ponekad je samoća povezana s nezdravim stilovima života kao što su zloupotreba alkohola i tableta. Takvim osobama pruža se podrška u ponovnoj uspostavi ranije razine kontakata i potiče ih se na alternativne oblike provođenja slobodnog vremena.
Kroz dugotrajno sniženo raspoloženje, fokusiranje na bolesti, branitelji često preuzimaju ili previše ili premalo zadataka i također se često prestaju baviti onim aktivnostima u kojima su ranije bili uspješni, koje su im omogućavale druženje s drugima i predstavljale ugodu. Vrsta pomoći koja im je potrebna je strukturiranje denvnog rasporeda i pružanje podrške u bavljenju aktivnostima koje doprinose njihovoj dobrobiti. Na ovaj način osobe, koje možda u trenutku nemaju kapacitet uključiti se u radne aktivnosti, povećavaju razinu svoje aktivnosti i na ne tako zahtjevnim zadacima mogu osjetiti zadovoljstvo, doživjeti uspjeh i motivirati se za složenije zadatke.
Osobe koje su bile u ratu ili su članovi braniteljskih obitelji ponekad imaju poteškoće s upravljanjem emocijama. U određenim situacijama reagiraju emocijama kojima većina ljudi ne bi reagirala u istoj situaciji, ili su njihove emocije puno višeg intenziteta nego što bi to bilo za većinu ljudi u istoj situaciji. Često doživljavaju da ih te emocije preplavljuju, da nemaju kontrolu nad njima i da slijedom toga nemaju kontrolu nad svojim reakcijama. Česta je tema nezadovoljstvo funkcioniranjem sustava, neke osobe koje su se borile za domovinu, riskirale svoj život i zdravlje, suočile se s najtežim gubicima, smrću svojih prijatelja, suboraca, sada su izrazito nezadovoljne zbog stanja u društvu.
Kod jednog broja branitelja vidljivo su snižene sposobnosti suočavanja sa svakodnevnim životnim situacijama. Nakon razornih potresa koji su pogodili Hrvatsku u vrijeme pandemije koronavirusa, velik broj pripadnika ove skupine je uznemiren, zabrinut, ima psihosomatske probleme koje nisu imali ranije.
Psihološko savjetovanje za hrvatske branitelje, HRVI i članove njihovih obitelji te članove obitelji smrtno stradalih, zatočenih i nestalih branitelja Domovinskog rata, jedna je od aktivnosti koja se provodi na braniteljskom projektu Rehabilitirani branitelj domovine Hrvatske (REBRAND HR), koji Humanitarna udruga fra Mladen Hrkać provodi u suradnji s HVIDROM HR i Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda, provodi se već dvanaest mjeseci i uključuje veći broj korisnika. Od ukupnog broja korisnika, do sada 41% čine žene.
Neki sudionici projekta REBRAND HR nemaju duševne poremećaje i projektnu aktivnost psihološkog savjetovanja koriste za rješavanje određenih problema, povećanje kvalitete života i svoj vlastiti osobni rast i razvoj. Neki sudionici se obraćaju zato što im je značajno snižena kvaliteta obiteljskog i/ili društvenog života, smanjena aktivnost, slabija adaptiranost na radno okruženje, zato što je kod njih došlo do pogoršanja duševnih i/ili tjelesnih bolesti. Neki su zbog čestih poteškoća duševne prirode ranije bili hospitalizirani.
Osim psihološkog savjetovanja na sudionici mogu na projektu dobiti i druge usluge. Cilj usluga EU projekta REBRAND HR je pružanje podrške i osnaživanje branitelja i sekundarno traumatiziranih osoba kako bi preuzele aktivniju ulogu u društvu.
Ovo su usluge koje su do 5. 10. 2021. godine osigurane na projektu:
Za hrvatske branitelje/ stradalnike Domovinskog rata i članove njihovih obitelji (djecu, roditelje, supružnike):
- Savjetovanje i socijalni rad
- Psihološka podrška i art terapija
- Psihoedukacije i terapijske grupe
- Radna terapija
- Informatička edukacija
- Edukacije i individualno savjetovanje o zdravoj prehrani i zdravim stilovima života
Samo za hrvatske branitelje /stradalnike Domovinskog rata:
- Pomoć u obavljanju kućanskih poslova i održavanju stambenog prostora korisnika – usluga gerontodomaćice
- Odlazak u nabavku umjesto korisnika
- Prijevoz i pratnja u svrhu uključivanja u društvene i projektne aktivnosti
- Prijevozi pratnja do zdravstvenih ustanova
- Usluga njege u domu korisnika
- Posjete i savjetovanja liječnika o prevenciji i očuvanju zdravlja
- Edukacija iz kinestetike za članove obitelji i druge osobe koje pružaju njegu.
Branitelji su želju za blagostanjem i napretkom Republike Hrvatske dokazali svojom žrtvom u obrani domovine. Pa ipak, danas se doprinos hrvatskih branitelja često zanemaruje, kao i činjenica da je žrtva hrvatskih branitelja dio naše sadašnje slobode izražavanja, okupljanja i medija. U društvu su branitelji i njihove obitelji izloženi predrasudama i stereotipima, a mediji selektivnim izvještavanjem sudjeluju u razvoju predrasuda prema hrvatskim braniteljima i njihovoj djeci.
Zanemaruje se da se braniteljska populacija suočava sa siromaštvom, invaliditetom, nezaposlenosti, neriješenim stambenim pitanjem, PTSP-em koji je uzročnik pogoršanih obiteljskih odnosa, psihičkih i drugih zdravstvenih problema, koji su posljedica rata te da je braniteljska skupina obilježena nepovoljnim pokazateljima pobola i smrtnosti.
Isto tako, zanemaruju se rezultati znanstvenih istraživanja, primjerice studije Pravnog fakulteta iz 2017. koja se temelji na podacima iz popisa stanovništva iz 2011. godine. Obuhvativši u svom uzorku čak 90% živih hrvatskih branitelja, ova studija pokazuje da se socioekonomski pokazatelji braniteljske populacije ne razlikuju od opće populaciji, preko 70% hrvatskih branitelja je u radnom odnosu, dominantno su zaposleni i ne ostvaruju nikakva posebna prava u odnosu na opću populaciju.
Od 438.000 branitelja, status ratnog vojnog invalida ima 11% branitelja, koji ostvaruju mirovinu. U Hrvatskoj je 12.000 stradalnika Domovinskog rata. Po bračnom statusu, obrazovanju i načinu rješenja stambenog pitanja, branitelji su izjednačeni s općom populacijom. Alarmantni su podaci koji pokazuju da je u populaciji branitelja u dobi većoj od 65 godina 7 puta manje ljudi nego u općoj populaciji, da im je životni vijek u prosjeku kraći, da su skloniji malignim bolestima i bolestima kardiovaskularnog sustava i da je stopa samoubojstava kod branitelja dva puta veća nego u općoj populaciji.
Osim branitelja, poteškoće imaju i djeca koja su odrastala uz psihički ili fizički ranjene iz rata, koji svoje traume prenose na sljedeću generaciju, a sve to jako zabrinjava. Djeca branitelja pokazuju značajno lošije zdravstveno stanje i nižu razinu prilagodbe.
Zbog svega, cilj projekta REBRAND HR nije samo socijalno uključiti i povećati životnu kvalitetu branitelja. Cilj je razvoj sustava socijalnih usluga kroz koje se osnažuje branitelje za ponovno preuzimanje aktivnosti društvenih i građanskih uloga, cilj je obnavljanje njihovog samopoštovanja i zasluženog časnog ugleda u društvu te stvaranje drugačije slike o braniteljima u medijskom prostoru. Također cilj je podići svijest o važnosti psihosocijalne pomoći braniteljskoj populaciji te destigmatizirati postojeću sliku o hrvatskim braniteljima.
Jedna stvar bit će posebno važna u novoj godini! Pogotovo ako ste osjetljiviji od ostalih
Tekst: mr. sc. Vlatka Šimunovič, prof. psihologije
Foto: Shutterstock
