Kada osjetite da ste pod ogromnim stresom, sjetite se da je stres i vaš saveznik - evo što psiholog želi da znate

žena, stres, opuštanje, disanje

Stres je gotovo neizbježna posljedica života odrasle osobe. Svakodnevni poslovni zadaci i obiteljske obveze traže svoje bez iznimke, a sav taj silni stres može biti poguban za psihu i fizičko zdravlje, ali ponekad, kažu stručnjaci, i poticajan.

Jasno nam je da o stresu i njegovom utjecaju na život najviše mogu reći stručnjaci, pa smo se za malo detaljnije objašnjenje obratili našem suradniku, mag. psihologije Igoru Čerenšeku, koji je uz pomoć stručnih suradnika i supruge Ane, koja je također psihologinja, izdao prijeko potreban priručnik “Kako graditi otpornost na stres”, u kojem možete pronaći sve što vas zanima vezano za stres, ali i metode koje će vam pomoći da to u svoju korist.

Možemo li na početku objasniti što je stres i kako utječe na pojedine ljude?

Stres je ime za uobičajenu reakciju koju ljudi često imaju kad se nađu u takozvanim “stresnim situacijama”. Dakle, kad kažemo stres, zapravo mislimo na stresnu reakciju koja može biti emotivna (strah, ljutnja, itd), ponašanja (bijeg iz situacije, vidljivo ljutito ponašanje itd.) te tjelesna ili fiziološka (znojenje dlanova, drhtanje, ubrzani rad srca ili povišeni tlak). Najčešće stres uključuje nekoliko različitih ali međusobno povezanih simptoma. Međutim, ne reagiramo svi jednako u stresnim situacijama. Netko će reagirati više, netko manje, a netko će imati reakciju koja je bitno drukčija od ostalih. Primjerice, dok će mnogi ljudi u situaciji kad su nervozni ili tužni reagirati šutnjom ili plačem, netko će reagirati nervoznim smijuljenjem ili ubrzanim govorom. Dakle, iako nam se svima mogu dogoditi iste stresne situacije, naše će se reakcije razlikovati i ovise o nama samima. 

Treba vam nešto da vam popravi dan? Ovih 5 jednostavnih radnji uljepšat će ga i ispuniti energijom

Je li stres nešto što se veže za moderno doba, ne sjećam se da su naše bake ikad spominjale stres?

Istina je da se do 80-ih nije puno govorilo o stresu, ali to ne znači da ga nije bilo. Dotad smo samo koristili drukčiju terminologiju kako bismo opisali kako se osjećamo. S otkrivanjem štetnih stresnih učinaka i imenovanjem “stresa” dobili smo mogućnost formiranja kvalitetnijeg nošenja sa stresom, našom svakodnevicom i mogućnost svjesnijeg ulaganja u mentalno i tjelesno zdravlje. 

Stalno mislimo kako je stres kriv za sve i kako smo stalno pod stresom. Kako ta navika utječe na naše zdravlje?

Sve što često ponavljamo ima neki utjecaj na nas i s vremenom se može pretvoriti u naviku u razmišljanju i/ili ponašanju, a takve navike utječu i na to kako se osjećamo. Ako si svakodnevno ponavljam da je moj život stresan i da više tako ne mogu, vrlo vjerojatno ću se osjećati lošije nego da si ponavljam da je moj život ok i ja sam ok iako ima nekih stresnih dana. Da se razumijemo, nije potrebno misliti pretjerano pozitivno (to čak ne bih savjetovao), ali nepotrebno je i generalizacija i smatrati sve katastrofom te uvjeravati sebe u vlastite nemogućnosti. Dakle, iako je život sam po sebi manje više stresan, a stres kao takav neizbježan, nemamo koristi od ponavljanja i “kukanja”, već možemo nešto i poduzeti. Poduzeti nešto može značiti utjecati na okolnosti, a ako ne možemo mijenjati okolnosti, možemo mijenjati način kako se s njima nosimo, odnosno kako se nosimo sa stresom. On je svakako neizbježan, pa izbjegavanje stresnih situacija nema pretjeranog smisla, jer će uvijek biti onih “neizbježno stresnih situacija”. Dakle, jedino što ima smisla jest mijenjati svoj odnos prema stresu, graditi svoju otpornost na stres. 

Postoje i ljudi koji su “ovisni” o stresnim situacijama, ne odmaraju se, stalno trče... Što se događa kada konačno predahnu?

Stres samo po sebi nije loš, samo dugoročna izloženost stresu može štetiti zdravlju ako nemamo adekvatne načine za suočavanje i za opuštanje. Oni koji biraju stresne poslove vjerojatno vole dinamiku, energičnost i adrenalin koji ti poslovi nose sa sobom, međutim, ti bi ljudi posebno trebali obratiti pažnju na to kako mogu očuvati svoje mentalno i tjelesno zdravlje. Svima je važno povremeno uzeti predah i uložiti neko vrijeme u oporavak tijela i mozga. Ako to ne napravimo, naše će tijelo samo uzeti predah, često u obliku bolesti zbog pada imuniteta ili će u trenutku predaha nakon duge izloženosti stresu naš imunitet biti narušen jer će doći do disbalansa hormona (adrenalina i kortizola) koji se luče kad smo pod stresom i koji nas čuvaju u stresnim situacijama. Napadaji panike su također jedna od opcija jer nije samo naš imunitet narušen već i naša neurokemija, pa u trenutku uklanjanja pritiska tijelo i mozak reagiraju. To možemo usporediti s bocom gaziranog pića koje dugo mućkamo pa, iako pritisak u boci raste, ništa se ne događa do trenutka kad poželimo otvoriti bocu ne bismo li smanjili pritisak u boci. 

Koje sve posljedice dugotrajno izlaganje stresu može ostaviti na mentalno, ali i fizičko zdravlje? 

Dugotrajna izloženost stresu bez adekvatne zaštite može rezultirati sindromom izgaranja, anksioznošću, depresijom, burnim ponašajnim reakcijama ili povlačenjem u sebe, povišenim pulsom i krvnim tlakom, debljanjem, razvojem loših nezdravih navika i smanjenjem tjelesne aktivnosti. U nekim slučajevima, posljedice mogu biti trajne ili pogubne po život. 

Možemo li na stres gledati kao saveznika; kako ga iskoristiti za nešto dobro? 

Stres je svakako naš saveznik, on čuva naše tijelo kad se nalazimo u stresnim situacijama, on nas mobilizira, potiče, usmjerava i, zahvaljujući njemu, ostvarujemo rezultate. Usmjeravajući ga i kontrolirajući svoju izloženost stresu, uz povremene češće predahe, stres nema velikih štetnih učinaka, već nam pomaže da se realiziramo u svojoj svakodnevici. 

Može li i loša prehrana utjecati na jače reakcije organizma na stresne situacije? 

Kad su ljudi pod stresom, jedu nezdravu, brzu, masnu, slanu i šećerom bogatu hranu. To radimo kako bi si trenutačno pružili zadovoljstvo i smirili se. Ta hrana nam kasnije odmaže jer je naše tijelo nespremno za nove stresne situacije i naše su stresne reakcije veće i opasnije, a mi stvaramo ovisnost o lošoj hrani. Tijelo koje je dugo pod utjecajem loše prehrane također doživljava svojevrstan stres “iznutra”. Iako vas čaša vina neće ubiti, to ne znači da je dobro isključivo alkoholom smanjivati stres. 

Godina iza nas mogla bi biti definicija stresne situacije, čini se da smo bili dosta hrabri, ali da sad neke stvari dolaze na naplatu. Što možemo očekivati?

Godina iza nas je bila teška, izazovna, problematična i nepoželjna slažem se. Ljudi su umorni, rekao bih, premoreni. Moguće je da će jedan dio ljudi nastaviti u tom smjeru ne baveći se sobom i unapređenjem kvalitete svog života i nošenja sa stresom. Ipak, drugi dio ljudi će se iz potrebe okrenuti više sebe i ulagati u svoje mentalno i tjelesno zdravlje i odnose koje formiraju u životu. Svatko od nas bira smjer i, kako to obično biva u prirodi, oni koji odaberu smjer zdravlja općenito opstaju i žive dulje i kvalitetnije. Posljedice toga što nam se dogodilo mogu trajati mjesecima, a nekad i godinama. Djeca i mladi su uskraćeni za neka iskustva i to im vrijeme nitko ne može vratiti. Istovremeno ih je i ovo iskustvo oblikovalo, no još ćemo vidjeti na koji način. Stariji su dovoljno dugo bili u strahu i pitanje je kad će, ako ikad, kod nekih od njih strah nestati prije nego što se vrate svojim uobičajenim svakodnevnim rutinama.

Imate li savjet kako izbjeći stres?

Stresne situacije su neizbježne i ima ih neograničeno mnogo s obzirom na to što tko doživljava kao stres. Ako postoji situacija za koju znamo da je stresna i možemo je izbjeći bez posljedica, super! Izbjegnimo ih! Ali što je sa svim onim situacijama koje ne možemo predvidjeti ili situacijama koje znamo da su stresne, ali su ujedno neizbježne ili su nam važne? Mislim da je puno važnije naučiti se kvalitetnom nošenju sa stresom. Državna matura je potencijalno vrlo stresna situacija za mnoge maturante, međutim ne bih im savjetovao da ne izađu na maturu. Radije bih im predložio da se dobro pripreme i uvježbaju bar neku tehniku koja im može pomoći kad se nađu u situaciji. 

Izdali ste priručnik “Kako graditi otpornost na stres” na koji ste iznimno ponosni. Što u njemu možemo pronaći, kome je namijenjen i kako se njime koristiti?

Do ideje je došlo vrlo jednostavno, iz potrebe! Shvatili smo da ne postoji jedno mjesto na kojem možemo pronaći korisne i primjenjive savjete o tome kako se zaštititi od stresa i kako se nositi s njim. Također, razumjeli smo da štetni stresni učinak djeluje na naše tijelo i um i da se štitimo ulaganjima u jedno i drugo. Tako je nastao priručnik u kojem ćete naučiti kako unaprijediti svoje tjelesno zdravlje i zaštititi se od stresa tjelesnom aktivnošću i prehranom, ali i mentalnim treningom i alatima koji pomažu mentalnom zdravlju. Kako bi cijela knjiga bila doista učinkovita za svakog, uspjeli smo okupiti neke od najpoznatijih stručnjaka za tjelesnu pripremu i prehranu tako da su koautori priručnika doktori kineziologije Igor Jukić i Luka Milanović te magistar nutricionizma Nenad Bratković. Potporu nam je pružio i poznati hrvatski liječnik Natko Beck, koji je već godinama istaknuti promotor i borac za zdravlje, osoba koja neprestano educira našu populaciju. Priručnik možete koristiti tako da krenete od dijela koji vama najviše odgovara i postupno gradite sveukupnu otpornost na stres. 

Jednostavna vježba disanja koja će vam pomoći da se riješite stresa, a možete je raditi i s djecom

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!