„Sreću, molim“ nova je knjiga Aljoše Bagole, autora uspješnice „Kako pregorjeti i uzeti život u svoje ruke“ koja zadire u pitanje je li moguće i kako živjeti sretno.
Bagolin prvijenac bio je najprodavaniji naslov u Sloveniji 2020. godine, a njegovim stopama ide i „Sreću, molim“ koja je mjesecima od objavljivanja najprodavanija knjiga. Njegova druga knjiga nastavlja ondje gdje je prethodna završila. U njoj (i s njom) pobijedio je pregorjelost, učio na koje se načine ponovno približiti zadovoljstvu, boljem misaonom nadzoru te doživljaju sreće kao onih trenutaka kojima se prepustiš cijelim svojim bićem.
Što je godišnji bez dobre knjige? Pet prijedloga za uživanje na plaži
Aljoša Bagola, slovenski kreativni direktor desetljeća te autor uspješnice „Kako pregorjeti i uzeti život u svoje ruke“, u svojoj novoj knjizi istražuje pitanje nedostižne, odnosno teško dostižne sreće. Pritom utvrđuje kako naša sreća ustvari ne ovisi o tome koliko smo uspješni u oponašanju uspjeha drugih, već, prije svega, o hrabrosti i odlučnosti da se suočimo sa svojom tamnom stranom te ju na zdrav način uklopimo u svoju cjelovitost. Tako na lak način otkrivamo i ostvarujemo svoju jedinstvenost – svoju bit.
Zato je krenuo u lov na nju. Postavio je zamke u svim smjerovima, naćulio uši i osluškivao. No vjetar je raspršio zvuk. Naravno! Zalijećemo li se kao ludi u sreću, naposljetku ćemo samo lutati. Želimo biti sretni, ali smo ustvari prezasićeni. Zato recept za sreću nije lov, već je potrebno dati joj vremena da u miru potraži našu adresu.
Iz nove knjige donosimo ulomak Sreća i rutina:
Dres(ura) sreće
Winners, knjiga Alastaira Campbella, govori o izgradnji pobjedničkog načina razmišljanja, nastojanja i očuvanja usmjerenosti prema ciljevima. Navodi rječit primjer kada trener jedne
od engleskih ragbijaška reprezentacija shvati da predanost njegovih igrača izrazito pada nakon poluvremena. Ne želeći tipično rješenje, zatražio je pomoć savjetnika koji je do tada imao vrlo malo posla sa sportskim savjetovanjem. No nije odbio izazov i, nakon pomnog razmatranja, predložio je igračima da se na poluvremenu presvuku u nove, čiste dresove. Naime, pretpostavio je da se naša uniforma, kao i njezino stanje u našem nastojanju itekako broje jer nas dovode u drugo misaono stanje. Na zadovoljstvo svih, predloženo rješenje je funkcioniralo. Odijelo čini čovjeka, a čisti dres na poluvremenu čini pobjednika.
Trka već za doručak
Kad mi se ujutro ne da vježbati, ne smijem predugo oklijevati jer bi moj um brzo pronašao dovoljno izgovora da vježbanje odgodi za sutra. Zato čim operem zube odjenem opremu za vježbanje. Time se misaono oraspoložim, obranim se od opasnih izgovora,
a i svoje tijelo obavijestim da je vrijeme za akciju. Trka s vlastitim
navikama dogodi se već za doručak.
Zato smo svi maze rutina – pobjeđujemo kada naši životi imaju jasnu strukturu. Ako nema strukture, slijedi destrukcija.
Ako nema rutine, sve nas brzo prođe. Rutina omogućuje da ne trošimo dragocjenu energiju na neprestano razmišljanje o tome što učiniti, kamo ići, čime se baviti ili zavarati.
Novo ne nadahnjuje dugo
Kada nas početno oduševljenje novostima prođe (a uvijek nas prođe), u nastojanju k uspjehu iznova se vraćamo rutinskoj predanosti. Ona je kao nevidljivi udarac nogom u stražnjicu kada želimo trening zamijeniti ležanjem na kauču. Kako svoju djecu tjeramo na zadatke, tako i sami sebe strogo i rutinski posjednemo pred svoje ciljeve. Rutinom branimo svoju energiju, a predanošću je usmjeravamo prema rastu.
Navike
Svi naizgled beznačajni postupci utječu na tijek života više nego što mislimo pa su arhitekti naše sreće zapravo naše navike. Nevidljivi, ali moćni programi koji nas pokreću mogu biti naš pogrom ili pak pokretačka snaga nezamislivog napretka. Što god željeli napraviti od sebe i svog života, to možemo postići samo ako radikalno poradimo na svojim postupcima na dnevnoj bazi.
Tvrdoglava vreća mesa
Kareem Abdul-Jabbar, slavni igrač košarkaškog kluba Los Angeles Lakers, igrao je u NBA ligi do svoje 42. godine, postavivši brojne, još i danas neoborene rekorde. Zapisao je
da nakon određene dobi odjednom dobiješ dva protivnika – momčad protiv koje igraš i svoje tijelo za koje se također čini da igra protiv tebe. Slikovito ga je nazvao „tvrdoglavom vrećom mesa“. Kad mu se zbog bolova u leđima, klecajućih koljena i klimavih ruku činilo da je igralište odjednom dva puta duže, a obruč koša dva puta uži, u brizi za tijelo morao je usvojiti nove navike. Posvetio se jogi i borilačkim vještinama; oboje od tada beskompromisno prakticira svakodnevno.
ZA DODATNO RAZMIŠLJANJE
Mravinjak
Živjeti svoje pravo znači prvo otkriti svoje krivo. Ono počinje navikama u našoj glavi. Žamor misli koje u neprepoznatljivom slijedu lutaju jedna preko druge te desetljećima
stari automatizmi tijela i uma našoj sreći potiho sišu krv. Ako um i tijelo, kao da su čudna orma onog zbunjenog i nekoordiniranog, ignoriraju jedno drugo, i ako je duša neuslišana, naše želje ne izlaze iz nas. Kao kreativac morao sam svakodnevno osiguravati brojne djelujuće ideje i koncepte tako da dobro znam da glava za kreativno razmišljanje mora biti oslobođena nepotrebnih i zapetljanih misli.
Pogledajmo nekoliko savjeta za stvaranje boljih misaonih navika:
1. Ono što obitava u našim umovima nas ili ubija ili veseli. Psihoterapeut Stephen Grosz je u svojoj knjizi The Examined Life napisao da, iako psihoanalitičari
vole naglašavati da prošlost nekontrolirano živi u sadašnjosti, ne smijemo zaboraviti da u njoj neprestano živi i budućnost. „Budućnost je nešto što mi stvaramo i što zatim stvara nas.“ No, ako nam se u glavi nakuplja krama iz prošlosti, suočimo je s našom u tančine
razrađenom predodžbom budućnosti u kakvoj smo si zadali živjeti. Ako nas proganjaju sutrašnje brige, odbacimo ih pobjedama iz prošlosti koje nas iznova ohrabruju i tako vratimo povjerenje u sebe.
2. Dragi dnevniče. Trčkaranje naših misli slično je mravinjaku, s razlikom što svaki mrav ima svoju zadaću koju izvršava za zajedničko dobro. No od desetaka tisuća misli koje se svakodnevno pokreću u našoj svijesti, mnoge nemaju posebnu funkciju, a najdosadnijih
se ne možemo riješiti. Najbolji način je da sve rutinski zapišemo na list papira i tako umirimo svoj um. Tako se pripremamo za kreativno razmišljanje na putu do ciljeva koji su nam važni.
3. Top 5. Također je važno razlikovati sanjarenje i konstruktivno razmišljanje o svojim stvarnim ciljevima. Kada smo iskreni prema sebi i svojem pravu, misli o našim snovima i ciljevima nisu samo fantazije o budućnosti. One su sakupljač naše energije, graditelj naše
motivacije koji značajno kopa korito kojim se krećemo kroz život. Zato moramo pravovremeno ograničiti maštanje. Najlakše je osmisliti više sklopova ili misaonih
ladica u koje ćemo spremiti svoje konstruktivne misli. Tu nam može pomoći metoda američkog multimilijardera Warrena Buffetta koji predlaže da napravimo popis od dvadeset i pet stvari u kojima želimo uspjeti u životu, ali rutinski težimo samo prvih pet.
4. Priča o uspjehu. Nesvjesno žudimo za pričama jer nam one obogaćuju događaje u životu i omogućuju nam da prepoznajemo obrasce te vidimo širu sliku. Omiljena fraza „priča o uspjehu“ pravi je dokaz toga. Ako znamo kako povezati svoje ponavljajuće misli u
veću priču, šira slika koju ćemo ugledati pomoći će nam da se ne bavimo svakom mišlju pojedinačno i da ne gubimo energiju mikroupravljanjem.
5. Hladni oblozi. Vrlo je teško izdržati u ekstremnom režimu i nemoguće je preko noći steći redovničku usredotočenost ili suzdržanost asketa. Ako nas na trenutak opet odnese na stari put, očekujmo da ćemo se nakon pogrešnog skretanja odmah kazniti krivnjom i nagrizanjem povjerenja u sebe. Oblagat ćemo se zamjerkama da smo slabi i nepouzdani. Stoga, budući da je riječ o mentalnoj dijeti, prvo si dozvolimo i koji dan griješiti, te u svoje navike posežimo tako da nas one ne paraliziraju i dodatno duševno oslabe. Naša svrha nije da stanje pogoršamo, već da ga postupno poboljšamo.
6. Rutinski do kraja. Život je kratak, stoga pripazimo da se na kraju ne bismo osjećali kao da smo izvukli deblji kraj. Jednog ćemo dana, u hropćućoj horizontali, prosuđivati o svojoj dosljednosti – koliko smo hrabro životu gledali u oči dok nam je u lice urezivao duboke brazde, koliko noćne more nisu mogle osiromašiti naše snove, kako nismo dopustili da nam iz ruku istrgne naše najsvjetlije ciljeve. Kada si nešto zadamo, rutinom nadilazimo svoje mogućnosti. Kad planiramo, mirnije putujemo na svom putu. Kad sanjamo s
namjerom, sve nenamjerno što nam život donese lakše prihvatimo i pobijedimo, a kad smo predani ciljevima, ne predajemo se lako.
Čarobne riječi koje vam mogu promijeniti i poboljšati život
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock, Mozaik knjiga
