Lažu svi ili samo neki? Evo zašto lažemo i kako prepoznati kad vam netko ne govori istinu

razgovor

Pitanje za vas koji čitate ovaj tekst: Tko ste zapravo vi, Pinocchio ili Geppetto? Lažete li vi zbog razloga „dobrih“ ili zbog razloga drugih, mnogih?

Laž je neizostavan element međuljudskih odnosa, odnosa prema samima sebi i svemu onom što nas okružuje.

Laž je socijalno neprihvatljiv obrazac ponašanja jer sve sudionike nekog odnosa dovodi u neugodnu, nepriličnu, a ponekad i opasnu situaciju. Čini se kako se laganje neće lako iskorijeniti iz ljudskih ponašanja.

Lažu svi pa i oni koji brzo i lako prisežu u svoju istinoljubivost. Ipak, ne lažu svi jednako često, niti iz istih motiva. Nisu sve laži jednako opasne jer ne izazivaju jednako teške posljedica za one koji su upali u klopku laži, kako tuđih, tako i onih vlastitih.

Patološki lažljivici gotovo nikada ne govore istinu te je uglavnom niti ne razlikuju od laži. U ovakvim situacijama je teško govoriti o motivima njihovog laganja jer lažu zbog prisilne potrebe za izgovaranjem laži. Slični njima su ljudi skloni manipulacijama. Oni ne lažu uvijek i u svim situacijama. Lažima se služe po potrebi, uglavnom u onim situacijama koje su im važne. Tada druge navode na krivi put kako bi zadovoljili neke svoje potrebe. Oni razlikuju istinu od laži, ne lažu stalno, ali imaju manjak savjesti i empatije.

Postoje i oni koji za lažima posežu kako bi se izvukli iz neugodnih ili teških situacija. Strah je jedan od glavnih razloga za izgovaranje laži kako sebi tako i drugima. Bojimo se negativnih posljedica u koliko kažemo istinu o sebi, drugima ili nekoj situaciji. Pitamo se hoćemo li biti odbačeni, neprihvaćeni, hoćemo li trpjeti različite gubitke, biti ismijani i tako poniženi i povrijeđeni.

Postoje i oni koji lažu iz „dobrih“ namjera kako ne bi povrijedili druge. Kroz sitne laži im povlađuju, uljepšavaju stvarnost, ublažavaju neke negativne elemente situacija te im na taj način ublažavaju strahove i strepnje. Ovo radimo i prema sebe. Uvjeravamo sami sebe kako ne postoji problem, kako on nije težak, kako mi nismo krivi…, a sve kako bi zadržali dobru sliku o sebi i izbjegli rada na sebi - promjene ponašanja.

U laži su zaista kratke noge, ali ne samo zbog toga jer će one biti brzo otkrivene već i zbog toga što ćemo snositi posljedice svojih laži na ovaj ili onaj način, čak i ako se za njih nikada ne sazna. Zapravo, „stvari uvijek dođu na naplatu u nekom obliku“.

Istraživanja ukazuju kako se laganjem nos zapravo smanjuje zbog pada temperature. Pad temperature nosa izazvan je reakcijom mozga uslijed napora i tjeskobe tijekom izgovaranja laži. U situacijama izgovaranja laži ljudi često dodiruju nos, prikrivanju usta, trljaju oči. Ovo je neverbalni dio komunikacije koji je za razliku od verbalne značajno manje pod našom kontrolom. Naučite prepoznati neverbalne znakove sugovornika

Kako prepoznati da simptomi koji vas muče ustvari otkrivaju bipolarni poremećaj

Tekst: Katarina Čolak Jurić, prof. psiholog, suradnik u Službi za mentalno zdravlje, NZJZ Splitsko-dalmatinske županije

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!