Prije dolaska proljeća imali ste cijeli niz planova o tome što ćete sve napraviti prije nego što zatopli.
Ideja je bila da ćete napokon srediti balkon – izbaciti i baciti sve nepotrebne stvari s njega, obojiti zidove, posaditi biljke i kupiti nove jastučiće kako biste udahnuli život mjestu koje se čini idealnim za ispijanje prve jutarnje kave. Također ste shvatili da vas čeka i jedna dobra generalka ormara, u kojem se nalazi mnogo stvari koje već godinama ne nosite te da je vrijeme da ih se konačno riješite i vidite što vam zaista treba od nove garderobe. Čvrsto ste odlučili da ćete se s dolaskom proljeća riješiti svih viškova i da ćete svoj prostor pročistiti i osloboditi.
Proljeće je došlo, no vi i dalje izbjegavate balkon i ormar u širokom luku. Svaki dan malo vas uhvati grižnja savjesti kada vidite susjedu kako uživa na svom uređenom balkonu, no opet ne dovoljno da se motivirate i zasučete rukave oko vlastitoga. Rado biste bili efikasniji, no dan nekako brzo prođe, vikend još brže, pa dođe i ljeto, godišnja doba se izmjenjuju, a vaš balkon godinama stoji zapušten. Ideja je i dalje tu, no jednostavno se ništa ne događa ni na balkonu ni u ormaru. Zašto je većini nas poznat ovaj scenarij?
Prokrastinacija
Zašto smo skloni odgađati makeover balkona, ali ne i kavu s prijateljima, vrlo lijepo objašnjava pojam prokrastinacije. Naime, prokrastinacija znači odgađanje nečega za nas neugodnog. Radi se o izbjegavajućem ponašanju koje za posljedicu često ima sabotiranje vlastitih ciljeva. Lijep balkon na kojemu možemo uživati ispijajući prvu jutarnju kavu zvuči divno, no da bi on zasjao, moramo poduzeti određene aktivnosti koje nam ne moraju biti toliko ugodne. Čišćenje balkona i iznošenje starih, nepotrebnih stvari u smeće nije aktivnost na koju bi većina ljudi rado prionula, posebice kada dođemo doma umorni s posla ili kada imamo priliku uživati u sunčanom vikendu vani na zraku s prijateljima. No u isto vrijeme, da bi balkon zasjao i da bismo na njemu mogli uživati, nužno je odraditi i one manje ugodne stvari. Ali, na njih se ponekad nije tako lako natjerati.
Odgađati možemo svakodnevne obveze (npr. pranje suđa, čišćenje) pa sve do određenih aktivnosti vezanih za posao, odlazak k liječniku itd. Obveza se odgađa za sutra, a sutra se opet odgađa za idući dan. Neugoda se zbog dugotrajnog odgađanja samo povećava. Iako na prvu osobi izgleda kao da je bolje izbjeći nego uhvatiti se u koštac s neugodnom obvezom, olakšanje je samo kratkotrajno, a dugoročno ostaje samo osjećaj nezadovoljstva, krivnje i samooptuživanja.
Postoje ljudi koji su skloniji prokrastinaciji i oni koji su joj manje skloni – neki ljudi imaju niži prag tolerancije na frustraciju koja se potom odražava na njihovo ponašanje u svakodnevnim situacijama pa je maksimalno nastoje izbjeći.
Neki ljudi odgađaju određene aktivnosti jer teže perfekcionizmu – ako moj balkon ne može izgledati kao onaj iz zadnjeg izdanja časopisa o uređenju interijera, bolje da se u to ne upuštam dok ne budem: a) imala dovoljno novca da ga tako sredim, b) više resursa i ideja za uređenje, c) xy…
Usamljenost može znatno skratiti život: Kako izgraditi i održati dobre odnose u obitelji?
U pozadini odgađanja može biti i strah od neuspjeha (balkon neće biti onako lijep kako sam zamislila), nesigurnost u sebe (ja to neću znati dobro napraviti), moranje (i automatski otpor na podsvjesno moranje), strah od kritike (mami/prijateljima neće se svidjeti moj novi balkon)…
Drugim riječima, naša prokrastinacija može imati raznolik uzrok i on za različita područja kod iste osobe može biti različit.
Kako se pokrenuti?
Prvi korak u tome da postanemo produktivniji u svakodnevnim obvezama jest osvijestiti što se događa i razmisliti što bi mogao biti (pravi) uzrok našeg odgađanja. Ako primjerice osvijestim da odgađam uređenje balkona zato što neće izgledati kao balkon prijateljice koja živi u novogradnji i ima terasu od 15 m2 – tada imam dva izbora: jedan je da kompletno odustanem od projekta jer moj balkon ni uz angažman vrhunskog arhitekta i cijelog građevinskog tima zaista neće izgledati tako ili da prihvatim “dovoljno dobru” opciju. U redu je odustati od uređenja balkona – i tada više ne odgađamo. U redu je prihvatiti dovoljno dobru opciju koja u mojoj glavi može značiti da ću na svom balkonu imati mali kutak za ispijanje kave. Možda ne terasu od 15 m2, ali mali kutak za uživanje na suncu i friškom zraku uz kavu.
Nakon osvještavanja uzroka važno ga je na neki način “procesuirati” u razgovoru sa samim sobom i kroz odgovor na pitanje što ćemo u slučaju onog ružnijeg scenarija – npr. što ako balkon ne ispadne kako smo zamislili, ako se ne svidi nama bliskim osobama… Blokada i strah često su veći kada odgovora nema.
U konačnici, ako imate osjećaj da vam se odgađanje reflektira na sve segmente života i da vam je preteško da se sami uhvatite u koštac s njim, potražite pomoć stručne osobe.
Prvi korak prema većoj produktivnosti jest osvijestiti što se događa i razmisliti što bi mogao biti (pravi) uzrok odgađanja.
Nakon osvještavanja sljedeći koraci mogu potaknuti na akciju:
1. Zadajte si manje zadatke
Iako biste možda voljeli srediti balkon u jednom danu, naše ideje ponekad su prevelik zalogaj, a to lako demotivira. Rascjepkajte ih, napravite plan. Jedan dan primjerice možete biti fokusirani samo na razvrstavanje stvari na one koje su za otpad i na one koje ostaju. Drugi dan može biti dan za iznošenje otpada. Treći dan može biti dan za ribanje pločica. I tako redom. Manje je zaista više.
2. Odredite vremenski rok
I neka on pri tome bude realan. Rok nas često motivira samom činjenicom da on postoji, jer ako ga nema, balkon možemo uređivati idućih 30 godina.
3. Zamišljajte ishod vašeg rada
Drugim riječima, odvojite malo vremena da vizualizirate svoj balkon nakon preuređenja. Vizualizacija će pomoći i u izbacivanju “moram” iz rječnika kada je u pitanju cilj. “Moram” još nikoga nije motivirao. Drukčije je kad zamišljamo da moramo iznijeti tonu smeća s balkona i kad zamišljamo da jedva čekamo čist prostor na kojemu ima mjesta za klupicu u koju smo se zaljubili na prvi pogled i koja je kao stvorena za naš balkon.
5. Primjećujte svoje uspjehe i dajte im na važnosti
Iako zadaci koji vas čekaju nisu ugodni, sjetite se jesu li vrijedni. Je li iznošenje smeća i ribanje pločica vrijedno za vas? Što će se dogoditi kada to učinite? Ako nije vrijedno i postoji opcija da odustanete, i to je u redu. S druge strane, ako je vrijedno, dobili ste još jedan motivator koji će vas potaknuti na akciju.
Jeste li perfekcionist? Ako želite da sve bude savršeno odrađeno, ne znači da ste savršeni
5. Pratite sebe i signale koje vam tijelo šalje
Neki su ljudi najproduktivniji ujutro, neki kasno navečer. Forsirati zadatke u vrijeme za koje znate da nije vaše nema smisla. Možda nećete krečiti balkon u ponoć, ali ormaru neće smetati ako u to isto vrijeme razvrstavate odjeću.
U pozadini odgađanja može biti i strah od neuspjeha, nesigurnost u sebe, moranje, strah od kritike i mnogi drugi razlozi…
Nakon osvještavanja uzroka važno ga je na neki način “procesuirati” u razgovoru sa samim sobom i kroz odgovor na pitanje što ćemo u slučaju onog ružnijeg scenarija.
Foto: Shutterstock
