Što ljude čini sretnima i zadovoljnima? Postoje li ciljevi koji životu daju smisao? Kako živjeti sretno i zadovoljno?
Odgovore na ova pitanja saznajte iz prve ruke! Tim Ordinacije.hr razgovarao je s pionirkama pozitivne psihologije u Hrvatskoj, prof. dr.sc. Majdom Rijavec i prof. dr.sc. Dubravkom Miljković.
1. Što je pozitivna psihologija?
Psihologija je većim dijelom svog postanka bila usmjerena na ono negativno
u ljudima i pokušaje popravljanja negativnog – mi uspijevamo pokrpati ono
loše. No, nisu svi ljudi loše, već samo oko 10 posto osoba ima problema.
Postavlja se pitanje na koje načine možemo pomoći onima kojima već jest
dobro, da im bude još bolje. Tako je nastala pozitivna psihologija.
2. Koje postavke zagovara pozitivna
psihologija?
Ekipa stručnjaka utvrdila je 24 osnovne osobine, podijeljene u 6 kategorija
– mudrost, znanje, humanost, pravednost, umjerenost i transcendentnost.
Kriterij je bio taj da se radi o univerzalnim vrijednostima, koje se mogu
primijeniti na sve kulture jednako. Recimo ambicioznost se negdje cijeni,
a negdje ne, dok su upornost, velikodušnost, i uvažavanje ljepote
univerzalno prihvaćene karakteristike. Djecu treba učiti da cijene takve
vrijednosti.
3. Kako pozitivna psihologija funkcionira
u odgoju i obrazovanju?
Postoji nešto što se zove priručnik za mentalne bolesti, gdje su popisana
sva mentalna oboljenja i zastranjenja. No, ne postoji priručnik za
mentalno zdravlje, gdje bi se moglo vidjeti koje su to dobre osobine ljudi
i koje vrijednosti odgojem želite razviti kod svoje djece. Jedan smjer
kaže da se za uspješan odgoj trebaju otkriti koje su to pozitivne osobine,
drugi se tiče pozitivnih stanja, a treći pozitivne zajednice. Pozitivna psihologija
želi čovjeku pomoći da od nule dođe na bolje. Ako na nekakvoj ljestvici
ocjenjujemo sreću po principu “što veći broj to se bolje
osjećaš”, važno je shvatiti da
ne trebamo biti desetka. Nije dobro niti biti samo sretan, već nam svima
ponekad treba minus u životu da bi mogli više cijeniti pozitivne
stvari.
4. Kako pozitivnu psihologiju primijeniti
u odgoju djece?
Često se naviknemo na dobre stvari koje imamo pa ih prestanemo cijeniti.
Isto se može primijeniti i na djecu. Ako je dijete dobro to uopće ne
primjećujemo, ali kad donese lošu ocjenu onda kritiziramo. Svi volimo
pažnju, socijalnu pažnju, pa ako to ne dobijemo onda nastojimo dobiti bilo
kakvu reakciju. Ako dijete ne dobiva pažnju, može postati zločesto, pa
često reagiramo sa zakašnjenjem i to u negativnom smislu. Puno veći
utjecaj na nas ostavlja nešto negativno, pa stvari moramo dovesti u
ravnotežu. Istraživanje je pokazalo da je potrebno minimalno tri pozitivne
stvari, kako bi se poništio učinak jedne negativne.
5. Koliko su roditelju upoznati s
pozitivnom psihologijom? Rade li u odgoju neke krive korake?
Roditelji ne poznaju dobro osnove
pozitivne psihologije, ali mnoge stvari rade po intuiciji. Svaki roditelj želi
svom djetetu sreću i zdravlje. Jedna od pogrešaka koje pritom rade je da se
previše usmjere na dijete, a zaborave sve drugo u životu. Dijete postaje centar
svijeta i dobiva poruku da doista jest najvažnije, dok drugi nisu važni. Djeci
ne bi trebali previše dopuštati i ispunjavati sve želje nego postaviti
određena ograničenja i pravila. Također u odnosu s djetetom uvijek treba biti
prisutna toplina, a dijete treba slušati, i poticati da se izražava.
6. Kako pozitivna psihologija pomaže
ljudima i pridonosi njihovom boljem osjećanju?
Kao primjer možemo navesti jedno istraživanje u kojem je prva grupa djece
dovedena u dobro, a druga u loše raspoloženje. Obje grupe nakon toga
dobile su zadatak da uče geometrijske oblike. Grupa koja je bila dobro
raspoložena daleko je nadmašila grupu koja nije bila dobro raspoložena.
Pozitivne emocije nam pomažu da bolje pamtimo i da se bolje osjećamo.
Trebamo nastojati, ne tražiti nedostatke i pokušavati ih ispraviti, nego
vidjeti tko je u čemu dobar i takve osobine poticati. Dobre emocije
povezane su s pozitivnim zdravljem. Isplati se ulagati u osjećaj sreće,
jer smo onda zdraviji, produktivniji na poslu, i bolji u odnosima s
drugima.
7. U kojoj mjeri se pozitivna psihologija
primjenjuje kod nas?
U Hrvatskoj pozitivna psihologija nije toliko razvijena, što je dijelom
razumljivo s obzirom da se radi o relativno mladoj grani. U predavanjima
na Učiteljskoj akademiji (gdje je pozitivna psihologija kolegij op. a.)
uvijek ju nastojimo promovirati i stvoriti u razredu pozitivnu klimu. Tko
su sretni ljudi, tko su dobri ljudi, kakav je utjecaj i značaj pozitivnih
emocija za dobro raspoloženje – sve su to teme koje nastojimo uključiti u
predavanja.
8. Na koji način se pozitivna psihologija
uvodi u škole i fakultete?
Na Učiteljskoj akademiji
pozitivna psihologija je kolegij i trenutno je to jedino mjesto gdje se uči.
Kolegij se održava već 5 godina, a prvi kadrovi su završili
školovanje. No, pozitivnu psihologiju
smo u nastavu unosili i ranije i kroz vježbe razvijali pozitivne emocije. Naši su studenti trebali svaki dan napisati tri dobre stvari koje
su im se dogodile ili navesti jednu stvar na kojoj trebaju biti zahvalni. Svi
se prije sjetimo loših stvari, ali kad smo prisiljeni razmišljati pozitivno,
onda ovakav način vježbe postiže učinak.
9. Je li sreća genetski uvjetovana? Može
li se i do koje mjere naučiti?
Čak 50 posto sreće je genetski uvjetovano. Naravno, ovo ne treba shvatiti kao nešto zacementirano
što se ne može promijeniti. Ostalih 10 posto čini utjecaj okoline, a 40
posto je u našim vlastitim rukama. Stoga ima puno prostora unutar kojega
možemo raditi na vlastitim pozitivnim emocijama.
Dina Šorgić
