Prehrana kao stvorena za ljeto - pomaže kod stresa, viška kilograma, ali i u prevenciji bolesti - Ordinacija.hr
Psiha

Psiha

Prehrana kao stvorena za ljeto – pomaže kod stresa, viška kilograma, ali i u prevenciji bolesti

Shutterstock

Kada je riječ o našem osobnom zdravlju često zanemarujemo činjenicu da određen utjecaj na njega ima i okoliš.

Posljednjih godina, na svjetskoj razini jako aktualna tema odnosi se na klimatske promjene, ali nažalost još uvijek vezano za to malo znamo i još manje činimo.

No, jedno je istina. Promjene se događaju i to trebamo sebi osvijestiti te se potaknuti na razmišljanje kako to sve utječe na naše zdravlje i kakvo mjesto stanovanja, planet Zemlju, želimo ostaviti budućim generacijama.

I vi jedete ispred mobitela, računala, televizora? Ako želite smršaviti, nemojte to raditi

Pitanje klimatskih promjena nije samo kolektivno pitanje, već i individualno. Stoga, odgovornost ima svaki pojedinac. Također, ovo pitanje ima veliki utjecaj i na naše tjelesno i mentalno zdravlje.

Jedan od načina na koji možemo aktivno pridonijeti poboljšanju vlastite zdravstvene slike, sprječavajući pretilost, kardiovaskularne bolesti i sl. koje su danas sve veći uzroci smrtnosti, ali i rješavanju klimatske krize, je prehrana.

Upravo prehrana koja se temelji na plant-based namirnicama, odnosno namirnicama biljnog podrijetla, jedan je od učinkovitih načina na koji možemo preuzeti brigu o vlastitom zdravlju i blagostanju, ali i odgovoriti na sve zahtjevnija pitanja klimatskih promjena.

Mijenja li koronavirus način na koji se hranimo? Pandemija bi mogla imati i pozitivnu stranu

PREHRANA BAZIRANA NA NAMIRNICAMA BILJNOG PODRIJETLA

Zašto bi konzumiranje namirnica poput voća, povrća, žitarica i mahunarki moglo pridonijeti u borbi protiv klimatskih promjena?

Primjerice, dovoljno je pogledati podatak da uzgoj mesa iziskuje veliku količinu resursa poput vode, goriva i zemlje što potiče krčenje šuma i gubitak biološke raznolikosti. Na primjer, količina ugljika za proizvodnju govedine je oko 20 puta viša po gramu proteina nego za uzgoj graha. Ne znači to da moramo postati vegetarijanci ili prijeći na vegansku prehranu, no bazirajući obroke na namirnicama biljnog podrijetla automatski možemo smanjiti unos crvenog mesa čije se konzumiranje, prema, primjerice Mediteranskoj prehrani preporuča maksimalno do 2 puta tjedno.

PREHRANA ZA ZDRAVLJE ILI PREHRANA ZA SPRJEČAVANJE BOLESTI

Postoje uvjerljivi dokazi da prehrana bogata namirnicama iz skupine onih biljnih poput voća povrća, mahunarki i žitarica nudi velike dobrobiti za zdravlje, odnosno za sprječavanje bolesti. Ispitivanja provedena na osobama koje žive u zapadnim zemljama i konzumiraju prehranu bogatiju povrćem, voćem, mahunarkama i žitaricama pokazuju kako ta prehrana štiti od razvoja raznih bolesti.

Primjerice, kod tih osoba manje je vjerojatno da će imati prekomjernu tjelesnu težinu i i vjerojatno će uzrok smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i bolesti bubrega biti manji u usporedbi s ljudima koji redovno konzumiraju meso. Konzumiranje namirnica biljnog podrijetla jedno je od temeljnih načela i Mediteranske prehrane koja bez premca potvrđuje kako ovaj način prehrane pozitivno utječe na tjelesno i mentalno zdravlje te obećava kvalitetnu dugovječnost.

Kada se govori o mentalnom zdravlju dokazano je kako ova skupina namirnica, konzumirana u preporučenim količinama može spriječiti izumiranje moždanih stanica koje su jedan od uzročnika demencije. Osim toga, prehrana je veliki saveznik i u borbi protiv stresa. Kada je tijelo izloženo stresnim situacijama potreba za unosom hrane često je vrlo niska jer na moždanoj razini dolazi do „gubljenja“ signala između stanica koje su odgovorne za kontrolu apetita. No, u jednom trenutku glad može postati prenaglašena i izazvati prejedanje što može dovesti do debljanja. U tim situacijama konzumiranje kvalitetne hranu iz skupine biljnih namirnica može uvelike pomoći.

ZDRAVIJA BUDUĆNOST PLANETA ZEMLJE I NJEZINIH STANOVNIKA

Jedna od većih briga Kanađana odnosi se na klimatske promjene te tvrde da je to jedno od najbitnijih pitanja na koje će buduće generacije morati znati odgovoriti.

Samim tim to dovodi do fenomena eko-anksioznosti, osjećaja intenzivne tjeskobe ili stresa zbog budućnosti u kojoj će klimatske promjene dramatično poremetiti život onakav kakav poznajemo. Ova vrsta straha, anksioznosti i ljutnje ne može se etiketirati kao patologija jer je normalno da ovakva pitanja izazivaju negativne emocije kod pojedinaca.

U ovom slučaju na te emocije trebali bismo gledati kao na okidač za pozitivnu promjenu osobnog ponašanja pa i ponašanja cijelog društva koje za cilj ima očuvanje globalnog zdravlja.

Je li vrijeme koronavirusa i vrijeme za odvikavanje od bureka i slanaca?

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo