Jeste li znali da je mentalno zdravlje naše nacije već ozbiljno narušeno što pokazuju i rezultati istraživanja te da je suicid treći vodeći uzrok smrti kod adolescenata? Nažalost, podaci su porazni.
Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine u rujnu u cilju podizanja svjesnosti o potrebi i obvezi aktivnosti na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Svima je jasno da ne postoji jednostavan i lagan način na koji se može govoriti o ovoj teškoj i zahtjevnoj temi, ali struka također ističe kako je šutnja pogrešan izbor. Zato smo o ovom velikom problemu razgovarali s Igorom Čerenšekom, mag. psihologije i mentalnim trenerom.
Što se događa u glavi osobe koja pomišlja na samoubojstvo? I kako prepoznati ‘poziv u pomoć’
Što je kod mladih najčešće motiv za samoubojstvo?
Istraživanja pokazuju da: školski neuspjeh, pad razreda, isključenje iz škole, socijalna nestabilnost, nesigurnost, patološka ljubomora, sukobi s roditeljima i profesorima, pretjerano kritiziranje osobe i sram predstavljaju najčešće motive za suicid kod mladih. Ako to sve skupa povežemo s hormonima koji u vrijeme puberteta “divljaju” i čine nas “osjetljivijima”, možemo reći da je razdoblje puberteta i adolescencije vrlo rizično razdoblje za mlade.
Što roditelji trebaju znati?
Roditelji trebaju znati da je postotak mladih koji počine suicid sve veći kroz desetljeća, a problemi koje njihova djeca prolaze vrlo su ozbiljni za djecu iako se njima čine bespotrebnim i vrlo malim. Pubertet i adolescencija periodi su kada se počinjemo suočavati s cijelim nizom novih i nepoznatih (burnih) osjećaja. Dobro je odvajati vrijeme i često slušati djecu. Neka pričaju i neka vam to bude navika. Želite da imaju sigurnu luku, ma kako valovito bilo more po kojem plove.
Što kaže statistika?
Statistika kaže da je suicid treći vodeći uzrok smrti kod adolescenata. Trenutačno nema relevantnih istraživanja koja bi ukazala na porast suicida kod mladih za vrijeme koronakrize, ali istraživanja kažu da socijalna izolacija i gubitak socijalne podrške mogu utjecati na porast suicida kod mladih, posebno adolescenata. Nažalost, moguće je da će stoga brojke u skorijoj budućnosti rasti.
Broj suicida kod mladih raste u posljednjih nekoliko godina?
Statistike pokazuju da je porast suicida kod mladih prisutan globalno od 2008. godine s posebno naglim rastom zadnjih nekoliko godina. Moguće je da je suicid sve češći kod mladih jer su izvori stresora sve brojniji, dostupnost informacija sve veća, ali i mogućnost kritike i socijalne izolacije s pojavom društvenih mreža raste. Ipak ne smijemo zaboraviti istraživanja koja nam govore koji su faktori koji povećavaju vjerojatnost suicida: postojanje određenih tjelesnih ili medicinskih stanja, teška bolest, trudnoća, prisutnost seksualno prenosivih bolesti, izloženost suicidu člana obitelji ili prijatelja, obiteljska povijest emocionalnih poremećaja, nedostatak socijalne podrške, egzistencijalni problemi, loši odnosi s roditeljima i vršnjacima ili osjećaj socijalne izolacije.
Kako pomoći djeci?
Redoviti razgovori, iskazivanje interesa i otvorena komunikacija s djecom o njima važnim stvarima bez nuđenja gotovih rješenja uz pružanje podrške i slušanje, razumijevanje i izostanak kritika za stvari koje djeca ne mogu promijeniti neke su od stvari koje roditelji mogu poduzeti. Djeca traže ljubav, prisnost, bezuvjetno prihvaćanje, jasne granice i slušanje i to je ono što trebaju dobiti od svojih roditelja i što će im pomoći. U slučaju velike zabrinutosti i nesigurnosti zbog ranije navedenih faktora rizika svakako preporučujem stručnu podršku.
Svakom petom adolescentu narušeno je mentalno zdravlje, a 59 mladih lani je počinilo suicid
Foto: Shutterstock
