Sanjarenje je dobro za rješavanje zadataka - Ordinacija.hr
Psiha

Psiha

Sanjarenje je dobro za rješavanje zadataka

Tako bar tvrde američki znanstvenici koji tvrde kako je sanjarenje pravi izvor maštovitosti i kreativnosti.

Prosječna osoba provede 30 posto svoga dana
zamotana u daleke misli: kako bi bilo da osvojimo Jackpot, što bi radili da smo
sada na nekoj tropskoj plaži u hladu palmi s koktelom u ruci – koga bismo
pozvali? Maštanje o tome da je hrvatska nogometna reprezentacija sada na mjestu
španjolske…

Sanjarenje uključuje trenutke kada se trudimo
zamisliti se u tirkiznom moru sa zgodnom manekenkom pored sebe ili kako
kupujemo sve što nam srce poželi novcem osvojenim na lutriji, no misli koje
lutaju
je podskupina sanjarenja. Upravo kada se trudimo izvršiti jedan zadatak
i slučajno nam misli odlete, tada govorimo o nenamjernom sanjarenju.

“Ljudi pretpostavljaju kako su lutajuće misli loša stvar, no ako im ne
bismo mogli pribjeći dok radimo nešto dosadno, život bi bio užasan. Zamislite
samo kada ne biste mogli mentalno pobjeći dok ste uhvaćeni u prometnu
gužvu”, objasnio je psiholog Jonathan Smallwood sa Sveučilišta u
Kaliforniji, jedan od voditelja istraživanja.

Zajedno sa istraživačima
Sveučilišta u Pittsburghu, proveo je pokus čitanja. Stručnjaci su uređajima
pratili pokrete očiju ispitanika dok su čitali roman “Razum i
osjećaji” Jane Austen. Kada su njihove oči usporile ili kada su samo brzo
skenirali rečenice, tada su ispitanici sanjarili, a prosječni je
“scenarij” trajao dvije minute.

Što tada mozak zapravo radi?

Skeniranjem mozga ispitanika dok
se odmaraju, neuroznanstvenici su ustanovili kako postoji “osnovna”
mreža koja je aktivna kada osobama misli odlutaju, dok se aktivnost
“izvršne mreže” poveća kada ispitanici izvršavaju neki zadatak.
Međutim, za vrijeme nekih “scenarija” sanjarenja, obje su mreže
simultano aktivirane. Prema jednoj teoriji, izvršna mreža se trudi preuzeti
kontrolu i pomoći umu da se koncentrira na zadatak koji se treba obaviti.

Ispitivanjem je zaključeno kako
osobe koje su sklone lutajućim mislima bolje rješavaju složene zagonetke
riječi.

Ako ne znate kako riješiti
određeni problem, stručnjaci savjetuju slušanje glazbe, kratku šetnju ili čak
štrikanje, radije nego da se i dalje koncentrirate na rješavanje zagonetke. Nezahtjevni
zadaci će omogućiti vašem umu da on produktivno luta. Na kraju krajeva, upravo
ovo radi  poznati detektiv Sir Arthura
Conana Doyla – Sherlock Holmes.

K. Horvat

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo