Objavljeno 09.03.2024.
psihologijaPatim od paničnih napadaja, liječim se, ali ponekad imam dojam da se vratim u krug... Nemam snage mijenjati loše navike npr. prestati pušiti, počet se više kretati. Mrzim svoj posao, umorna sam od istog ritma, kao i biti kućanica. Imam dojam da zbog panike i straha zatvaram sve više krug opcija društva i izlazaka. Samo ono što mi je obavezno radim. Nemam odmor, slobodan dan... kao da upadam u još gori krug bezvoljnosti.
Razumijem koliko je teško boriti se s paničnim napadajima i osjećajem da se vrtite u krug, unatoč vašim naporima da se liječite. Važno je imati na umu da je proces oporavka ponekad složen i zahtijeva upornost i strpljenje. Iz Vašeg upita iščitavam da Vam je trenutno teško jer puno stvari ne funkcionira onako kako biste htjeli. Kad se nađemo u takvoj situaciji može nam se činiti kako nam je svega previše i kako smo u potpunosti bez snage i moći da išta promijenimo. Posljedično, nađemo se u krugu u kojem ništa ne valja, a mi ništa ne mijenjamo kako bismo prekinuli taj začarani krug. No, važno je zapamtiti da svaki korak prema promjeni, ma koliko mali, može biti koristan. Razmotrite postavljanje malih, dostižnih ciljeva kako biste postupno radili na poboljšanju vašeg zdravlja i dobrobiti. Na primjer, uvesti kratke šetnje na putu od posla prema doma. Možda biste mogli istražiti opcije za raznolikost u poslu ili hobijima kako biste ponovno pronašli inspiraciju i zadovoljstvo. Dajte si dozvolu da imate planirane trenutke samo za sebe, bez kućanskih poslova i obaveza koje Vas troše. Za početak, to mogu biti male stvari, čitanje, opuštajuća kupka, šetnja, druženje s bliskom osobom. Iako Vam to može biti izazovno, važno je da budete u kontaktu s bliskim ljudima, jer društvena izolacija će samo dodatno pojačati osjećaj beznadnosti. Što ste manje u kontaktu s drugima, to ćete se osjećati gore, što se gore osjećate to će Vam teže biti družiti se s drugim ljudima. I eto Vas u začaranom krugu. Tražite podršku bliskih ljudi i radite na malim promjenama. Anksioznost je često simptom koji nam javlja da u pozadini postoje emocionalni i psihološki čimbenici poput neprorađenih trauma, potisnutih emocija ili odvojenosti od vlastite autonomije. Upravo zato je korisno pažnju usmjeriti na korijenske uzroke anksioznosti i bezvoljnosti te istražiti što je u njihovoj pozadini. Nekad to možemo sami, a nekad nam značajna pomoć u tome mogu biti psiholozi i psihoterapeuti.
Slična pitanja
P: Anksioznost povećava stres a samim time i otkucaje srca
Objavljeno 10.05.2024.
psihologijaP: Stres može povećati pojavu fascikulacija
Objavljeno 26.03.2024.
psihologijaP: Opadanje kose ne mora biti povezano sa stresom
Objavljeno 17.10.2023.
psihologijaP: Prije obraćanja psihologu, provjerite stanje štitnjače
Objavljeno 02.10.2023.
psihologija