Postoji li veza između uma i kože? Mnogi znanstvenici već godinama istražuju povezanost utjecaja stresa iz okoline na izgled i zdravlje kože, a već je dobro poznato kako stresne situacije, depresija i tjeskoba negativno djeluju na kožu, kosu i nokte. Je li moguće anti-stres terapijom postići zdraviju i ljepšu kožu?
Vrlo često
primjećujemo (i znanstveno je dokazano) kako je u stanjima velikih
psihofizičkih napora ili stresnih trenutaka (a koji su danas nažalost
neizbježni u suvremenom načinu života), koža najočitiji pokazatelj naših
problema. Studenti pred ispitom, manageri pred važno poslovno izlaganje, oni
koji su izloženi mobbingu u uredu ili svakodnevno kasne na posao- mogu sigurno
potvrditi da su osjetili stres i na koži! Izloženost dugotrajnom stresu,
hormonalni poremećaji, česta obolijevanja i oslabljeni imunitet, genetske predispozicije, pušenje, nepravilna
prehrana, neprikladna kozmetika, sklonost alergijama i slično, ostavljaju
neželjene posljedice na izgled i zdravlje kože.
Neke od njih su: crvenilo,
intenzivno ljuštenje i svrbež, pojava akni i mitesera, podočnjaci i podbuhlost,
ili pak pojava “ugasle” boje tena i umornog izgleda, te dehidracija, koja
dodatno produbljuje postojeće i stvara nove bore (osobito one mimičke, kao što
su “vranine noge” u području oko očiju ili “mislilačkih bora” nastalih od
dugotrajnog mrštenja i zabrinutosti).
Stres
se može manifestirati na različite načine, poput pogoršavanja rozaceje i
psorijaze, pojačanog nastanka cističnih akni, drastičnog opadanja vlasi, veće
lomljivosti noktiju, intenzivnijeg znojenja, nastanku dermatitisa, itd.
Također
je zamijećeno kako stres pogoršava seborejički dermatitis, ali i oslabljuje
integritet hidrolipidne barijere kože, što olakšava „ulazak“ mnogih štetnih
bakterija, iritansa i alergena u kožu, čime nastaje začarani krug problema,
koji dodatno izazivaju psihološko nezadovoljstvo i frustracije. Ono što je vrlo
zanimljivo jest činjenica kako pacijenti koji su pod stresom vrlo često
zanemaruju svoje uobičajene (i korisne) režime njege, bez motivacije i
pozitivne energije, ili pak u želji da preko noći promijene stanje kože ili
vlasišta ili stvore trenutačnu ugodu- dodatno pogoršavaju situaciju agresivnim
tretmanima ili aktivnostima pilinga, istiskivanja, trljanja, češanja, itd.
Premda
stres ima mnogobrojne štetne posljedice na općenito zdravlje organizma,
kardiovaskularne tegobe, slabljenje
imunološkog sustava i podložnost mnogim bolestima, u ovom kontekstu ćemo
se ipak usmjeriti na kožu. Kada smo pod stresom, tjelesna razina kortizola
(hormon stresa) drastično raste, što posljedično povisuje i razinu šećera u
krvi, a što dugoročno može potaknuti i prijevremeno starenje kože putem
umrežavanja kolagena i elastina u našoj koži (brže nastaju bore).
Vrlo
jednostavno rečeno, u fazama stresa, adrenalin djeluje tako da se krvlju
opskrbljuju organi koji nam omogućavaju „bijeg od opasne situacije“ (kao u
životinjskom svijetu“), a koža to svakako ne predstavlja, stoga je ona djelomično
zakinuta za kisik i mnoge hranjive tvari koje dobiva iz krvotoka. I živčani
sustav je pod svojevrsnim opterećenjem i neumjerenom podražljivošću, čime se
remeti neurobiologija kože. Rezultat: umoran, beživotan ten, oslabljeni
metabolizam kože, oslabljeni imunološki sustav kože i mnoga problematična
dermatološka stanja.
Postoji
li pomoć ili rješenje u takvim situacijama?
Kozmetička i dermofarmaceutska
industrija su iznjedrile niz rješenja za takve poremećaje, kroz inovativne
aktivne sastojke, koji djeluju na neurobiologiju kože, i posljedično, utječu na
njezinu povećanu osjetljivost, mikrokontrakcije, hiperpigmentacije, upalne procese, ubrzanu
obnavljanje i ljuštenje, mikrocirkulaciju, itd.
Takvu kategoriju preparata,
zbog povezanosti sa živčanim sustavom (i završetcima u koži), su nedavno
opisali pojmom “neurokozmetika”. Ujedno
su ovakvi preparati nastali kao rezultat logične potrebe potrošača i za
emotivnim benefitom pri uporabi kozmetike, a ne samo “običnim” kozmetičkim
tretmanom, stoga je uz neurokozmetiku često vezan pojam polisenzoričke
kozmetologije (ugodan dizajn, mirisi, teksture, zen ili anti-stress nazivi
proizvoda…). Cjelokupni dojam kozmetičkog preparat je pomno odabran da
predstavlja izniman osjećaj ugode i užitka za pacijenta, ponekad se savjetuju
posebne tehnike anti-stres masaža prilikom nanošenja preparata, a
aromaterapijske spoznaje su okosnica ovakvih proizvoda…
Tradicionalne
dermatološke i kozmetičke terapije svakako se preporučuju nadopuniti
alternativnim metodama opuštanja i relaksacije poput vježbanja, masaže i
korisne fizičke aktivnosti, kako bi se potaklo oslobađanje endorfina (prirodnih
endogenih „analgetika“, molekule „sreće“), koji umiruju i opuštaju kožu, ali i
cijeli organizam.
Pored
dovoljne količine sna, izbjegavanja dodatnih stimulansa (kofein, alkohol), uz
pravilnu prehranu (pogotovo omega 3/6/9 masne kiseline), potražite kozmetičke
sastojke koji su tzv. antiinflamatorici (protuupalni); kamilica, alantoin,
bisabolol, gliciretinska kiselina iz sladića, zob, omega-3, sumpor,
bakar-glukonat ili cink-glukonat.
Okružite se lavandom koja izvrsno opušta um i
tijelo ili si priredite kupku u koju možete dodati par kapi ulja s omega masnim
kiselinama i lavandom, a i parfem koji koristite neka bude relaksirajuća
cvjetna vodica.
Danas
nam je na raspolaganju mnogo anti-stress opcija koje si možemo priuštiti pod
nadzorom pravih zdravstvenih stručnjaka: blaga medicinska gimnastika, antistres
masaža ili aromaterapeutski pristup svakako su najbolji načini da si posvetimo
dragocjeno vrijeme. Znanstveno je dokazano kako je riječ o vrijednim i
učinkovitim minutama!
Želim
Vam zdravu i lijepu kožu!
