Srce je mišićni organ, sličan ostalim tjelesnim mišićima, koji opskrbljuje krvlju cijeli organizam. Svojim ravnomjernim istiskivanjem krvi iz svojih šupljina omogućuje dopremu kisika, vezanog za crvene krvne stanice – eritrocite, koji su sastavni dio krvi i hranjivih tvari u svaku stanicu našeg organizma.
Kisik je najosnovniji
element neophodan za život svake stanice, odnosno cijelog organizma. Funkcijski
se naš krvotok, kojeg čini gusto isprepletena mreža arterija (one dopremaju krv
bogatu kisikom i hranjivim tvarima u stanice) i vena (koje odvode ugljikov
dioksid i otpadne tvari iz stanica), a međusobno
ih povezuju najsitnije žilice – kapilare, dijeli u dva sustava u čijem središtu
se nalazi srce. Samo srce je veličine šake – teško oko 200 – 300 grama i u prosjeku dnevno
ispumpa krv oko 100 000 puta u količini većoj od 7 500 litara.
Srce se dijeli u dvije
cjeline – desnu stranu u koju se ulijeva venska krv iz cijelog organizma i iz
kojega krv odlazi u pluća u kojima se obogaćuje kisikom, i u lijevu stranu u
koju se ulijeva krv iz pluća, a iz nje se krv pumpa najvećom žilom – aortom
(žilom kucavicom) u cijeli organizam. Lijevu i desnu stranu srca odvaja srčana
pregrada. Svaka strana srca je građena od jedne pretklijetke u koju se ulijeva
krv i jedne klijetke iz koje krv odlazi
– iz desne u pluća, a iz lijeve u ostatak tijela.
Dakle, samo srce je građeno
od četiri šupljine – dvije pretklijetke i dvije klijetke, a srčana pregrada
između njih onemogućuje miješanje krvi desne (venozne) i lijeve (arterijske) strane.
Između svake pretklijetke i klijetke se nalaze srčani zalisci koji poput
ventila, sprječavaju povrat krvi u srčane šupljine nakon ispumpavanja. Srčani
zalisci se nalaze i na početku velikih krvnih žila, plućne arterije koja
odvodi krv iz desne strane srca u pluća i aorte koja odvodi krv u organizam. U
normalnim uvjetima nema komunikacije između istovrsnih srčanih šupljina, niti
velikih krvnih žila.
Srce za svoj rad ne može zadovoljiti potrebe za kisikom iz
krvi koje se nalazi u srčanim šupljinama, već mu potrebnu količinu krvi
dopremaju dvije arterije – srčane ili koronarne arterije – lijeva i desna, koje
izlaze iz aorte kao prvi ogranci. Za potpuni i cjeloviti rad srca je osim
dopreme kisika i hranjivih tvari krvnim žilama, neophodno i snažno stezanje
samog srčanog mišića koje rezultira ispumpavanjem krvi. Ono je posljedica
električne aktivnosti u srčanim stanicama.
Centar u kojemu se stvaraju
električni impulsi nalazi se u desnoj pretklijetci i zove se centar vodič ili
prirodni “pacemaker”. Od njega se mrežom provodnih niti električni
impulsi provode po cijelom srčanom mišiću. Posljedica je ravnomjerno stezanje
i ispumpavanje krvi. Srčana frekvencija, broj srčanih kontrakcija u minuti, ne
ovisi samo o centru vodiču, nego i o fizičkom uzbuđenju, stresu i hormonskoj
aktivnosti.
Dakle, osnovni preduvjet
zdravog srca je normalna građa i funkcija srčanih struktura (zalistaka, srčanih
šupljina, velikih krvnih žila, srčanih pregrada), uredno stvaranje i provođenje
srčanih impulsa, zdrave srčane arterije te normalna sposobnost kontrakcije stanica srčanog mišića.
