Stižu nam blagdani, a s njima i dani ispunjeni obiteljskim druženjem i uživanjem u hrani.
Priprema hrane, kolača i svih vrsta slanih te slatkih delicija čine to razdoblje posebnim, svečanim i različitim od svih drugih u godini. Nitko od nas ne može zamisliti blagdanski stol bez odojka ili purice, sočnih mlinaca, nekoliko vrsta kolača i dobrog vina. Na blagdanskom ručku nitko ne štedi, jer su blagdani pravo vrijeme za uživanje s obitelji i za stolom. To je također vrijeme kada konzumiramo hranu koju ne jedemo često, zato blagdane i povezujemo s toplinom doma te ukusnim delicijama.
(Ne)opravdano omraženi ugljikohidrati: Zašto ih ipak trebate jesti?
Ipak mnogi od nas ne razmišljaju o posljedicama koje sa sobom nosi blagdansko prejedanje. Osim što nije dobro za zdravlje, mnogi će u kratkom periodu nagomilati kilograme zbog kojih će se kasnije pokajati. Do prejedanja tijekom blagdana najčešće dolazi i zato što se ljudi uglavnom hrane monotono, a blagdanski je jelovnik raznolik i nesvakidašnji. Većina ljudi se jednostavno ne može oduprijeti svojim omiljenim blagdanskim namirnicama.
Ništa nije zabranjeno
Poanta svega je u umjerenosti, ništa nam nije zabranjeno jesti. ‘Gladne oči’ teško je ignorirati i posezanje za još kojim kolačićem više na prvu nam se ne čini kao veliki problem.
Međutim vrijeme blagdana najbolje je i za donošenje novih i zdravih prehrambenih navika u više dnevnih obroka te u dobrom društvu, jer svi su ukućani kod kuće te se svi obroci i međuobroci mogu dobro isplanirati. Dobro planirani obrok nikako ne znači uskraćivanje nego bolju prehranu tijekom cijelog dana i manje prejedanje za glavne obroke.
I ne moramo se strogo pridržavati tradicionalnog jelovnika – jela koja obiluju masnoćama ili šećerom možemo zamiijeniti zdravijima i onima s manje kalorija.
Moramo znati da komad blagdanskog mesa (odojak, purica, patka…) ima 300 do 600 kalorija. Obilan blagdanski ručak uz koji se popije poneka čaša piva ili vina sadrži 3000 do 4500 kalorija. Pojačana prehrana tijekom blagdana i manjak kretanja dovode do porasta tjelesne težine.
Važnost uživanja u hrani (i kako se nositi s blagdanima)
Nakon uživanja u hrani tijekom duljeg perioda dolazi do opasnosti od posljedica prejedanja, kao što su bol u želucu, žgaravica, nadutost, pospanost i bezvoljnost. Naš je želudac mišić koji se može proširiti i primiti više hrane nego što svakodnevno konzumiramo. Kratkoročno i dugoročno povećanje želuca izvan normalne veličine uzrokuje razne posljedice koje nam povremeno smetaju kada se prejedemo: mučnine, nemir, žgaravica, podrigavanje…
Ako ste umorni, bezvoljni i pospani neko obilnih ručkova ili večera, izbjegavajte ugljikohidrate ( posebno one visokog glikemijskog indeksa). Zbog njih se tako osjećate.Za podizanje energije posegnite za bjelančevinama. Glavni su izvori potpunih bjelančevina (proteina) namirnice živitonjskog podrijetla uz neke proteine biljnog podrijetla: puretina, morski plodovi s manjim udjelom masti, jaja, nemasno mlijeko, jogurt, sirevi, soja, a u manjoj mjeri neke žitarice te mahunarke, recimo grah, sjemenke, orasi i bademi.
Trebali bismo jesti raznoliko i šareno. Bitno je da se na dnevnom meniju uvijek nalazi dovoljna količina voća i povrća, bilo u svježem obliku, kuhanom ili pak pirjanom na maslinovom ulju. Ono što je važno jest omjer unesenih ugljikohidrata, masti i proteina.
Iz prehrane ne treba ništa izbacivati jer je poanta svega umjerenost, stoga slatki desert nakon zdravog obroka definitivno neće ugroziti našu tjelesnu masu.
Blagdanski ručak
Juha od piletine (mrkva 20g, peršin list 20 g, pile (cijelo-prosjek) 30 g, sol morska 5g, ulje suncokretovo 2.5 g)
Zelena salata (ocat jabučni 10g, salata zelena 80g, sol morska, ulje maslinovo 1g, ulje suncokretovo 1g)
Pirjano miješano povrće (brokula smrznuta 30g, cvjetača smrznuta 30g, grašak zeleni (smrznuti) 30g, mrkva 30g, sol morska 1g, ulje maslinovo 5g)
Mlinci (mlinci 100g, sol morska 5g, ulje suncokretovo 2.5 g)
Pureća prsa (pečena u pećnici, bez masti 1.5 filet, 165 g)
Kompot od jabuka bez šećera, sa sladilima (Jabuka 200 g, Stevia 1g)
UKUPNO ZA DAN: energijski unos 850,70 kcal, ugljikohidrati 99,68 g, masti 20,84 g, proteini 68,02 g
Svi znamo da je jabuka zdravija od čipsa, ali kako znati je li jabuka najbolje voće za vas?
Foto: Shutterstock
