Odgovor na ovo pitanje zapravo je vrlo jednostavan: kontaktne leće sigurne su onoliko koliko se vlasnik leća brine o njima. Ipak, postoje razlike ovisno i o vrsti leća te načinu njihova nošenja.
 Nositelji kontaktnih leća mi u posljednje
Nositelji kontaktnih leća mi u posljednje
 vrijeme često postavljaju pitanja o sigurnosti njihovog svakodnevnog nošenja.
 Pitanja su potaknuta napisima u medijima o upalama rožnice uzrokovanih
 bakterijama, Acanthamoebom i drugim mikroorganizmima. Odgovor je na sreću
 umirujući: kontaktne leće su vrlo siguran način ispravljanja refrakcijskih
 grešaka. Možete ih nositi desetljećima, ali uz uvjet pridržavanja osnovnih
 pravila njege i higijene.
Najsigurnija vrsta kontaktnih leća su još
 uvijek tvrde plinopropusne leće koje se često nazivaju polutvrdima. Učestalost
 mikrobne upale rožnice kod nositelja polutvrdih leća vrlo je mala i iznosi tek nešto
 više od jednog slučaja na 10.000 nositelja.
Pretpostavlja se da je razlog tome veći
 protok suza ispod leće nego kod mekanih leća. Vrlo su sigurne i jednodnevne
 mekane kontaktne leće koje se bacaju na kraju svakog dana. Kod ovih leća upala se
 pojavljuje u oko dva slučaja na 10.000 nositelja.
Nova generacija silikonskih hidrogelnih
 mekanih kontaktnih leća za mjesečnu izmjenu nažalost nije smanjila učestalost
 mikrobnog keratitisa u odnosu na klasične mjesečne mekane leće s manjom
 propusnošću kisika. Učestalost mikrobnih upala rožnice kod visokopropusnih leća
 čak se i blago povećala te iznosi oko 12 slučajeva na 10.000 nositelja, uz naznake
 da se kod ovih leća javljaju nešto blaži oblici upala.
 Na sreću ili nesreću, najveći rizici kod
Na sreću ili nesreću, najveći rizici kod
 nošenja kontaktnih leća imaju jedan zajednički naziv: ljudski faktor. Poznato
 je da 35 posto nositelja leća ne pere ruke prije stavljanja kontaktnih leća u oči. Zabrinjavajući
 su rezultati istraživanja o higijenskom stanju kutijica za leće. Korisnici
 nikako ne smiju nadopunjavati spremnike leća. Nakon što leće ujutro stave na
 oko, staru otopinu bi trebali baciti i ostaviti spremnike da se osuše.
Preporučuje
 se promjena spremnika najduže svakih tri do šest mjeseci. Još jedna česta i nerazumna
 mjera štednje je korištenje obične fiziološke otopine za njegu i čuvanje
 kontaktnih leća. Naime, fiziološka otopina bez konzervansa odličan je medij za razvoj
 mikroorganizama. 
Manji dio nositelja kontaktnih leća ide i
 korak dalje te leće ispire u običnoj vodi. Ovo je posebno opasno zbog mikroorganizma
 Acanthamoeba koji živi u vodovodnoj vodi i izaziva vrlo opasne upale rožnice
 koje često mogu ugroziti i vid. Zbog toga je plivanje dozvoljeno jedino s kontaktnim lećama koje se bacaju nakon izlaska iz vode.
 Niti pušači ne stoje dobro. Više od 20 godina
Niti pušači ne stoje dobro. Više od 20 godina
 poznato je da kemijski sastojci dima cigarete čine rožnicu podložnijom
 navedenim upalama.
Rizik je povećan i kod osoba koje leće kupuju preko
 interneta. Pretpostavlja se da je prekid
 veze pacijent – oftalmolog glavni razlog peterostruko većeg rizika kod
 internetskih kupaca u odnosu na nositelje koji leće naručuju kod svog kontaktologa.
Najveći rizik prisutan je kod osoba koje nose
 kontaktne leće više tjedana bez skidanja.
Ovakav produženi režim nošenja leća u
 najmanju ruku udvostručava rizik od mikrobnog keratitisa u usporedbi sa
 svakodnevnom izmjenom leća. Osobno preporučujem svim nositeljima kontaktnih
 leća da tijekom dana provedu dio vremena s naočalama i „odmore“ oko od
 leća.
Svaki nositelj kontaktnih leća koji smatra da
 su ovakva upozorenja pretjerana trebao bi se zamisliti u sljedećoj situaciji:
 je li mu potpuno svejedno spava li u odjeći i obući koju nosi preko dana te je
 li mu potpuno svejedno gdje je nabavlja i kako je pere.





