Čovjek ima prirodnu potrebu da dobro vidi na različite udaljenosti bez ikakvih pomagala.
Čovjek ima prirodnu potrebu da dobro vidi na različite udaljenosti bez ikakvih pomagala. Naočale, koje mogu korigirati greške vida (dalekovidnost, kratkovidnost, astigmatizam te staračku dalekovidnost) imaju i određene nedostatke. To su ograničeno vidno polje rubom naočala, a što naročito primijete oni s visokom dioptrijom. Stakla naočala zamagle se pri promjeni temperature, iz toplog u hladno, ili se orose kad pada kiša ili snijeg. Također postoji mogućnost alergijske reakcije kože na metal ili plastiku.
7 najčešćih grešaka koju radi nositelj kontaktnih leća
Tko može nositi kontaktne leće
Sve je veći broj onih koji se odlučuju na korekciju vida kontaktnim lećama. U tu skupinu ne spadaju samo mlade osobe, već i osobe srednje i starije dobi, budući da proizvođači leća stalno usavršavaju tehnologije za proizvodnju i materijale za leće.
Prednosti kontaktnih leća su široko vidno polje, ugodnost nošenja, više nisu “strano tijelo” u oku, jer su propusne za kisik pa tako ne ugrožavaju zdravlje rožnice. Također omogućuju dobar vid prilikom nošenja najrazličitijih sunčanih naočala, što je ograničeno kod nosioca dioptrijskih naočala. Njihov relativni nedostatak je potreba stalnog održavanja higijene leće s ciljem sprječavanja upale oka, kao i poboljšanja ugodnosti nošenja te mogućnosti boljeg i jasnijeg vida. Kontaktna leća omogućava lakše bavljenje sportom, kao i drugim hobijima.
Vrste leća i njihov utjecaj na oko
Danas se nose dvije osnovne grupe kontaktnih leća. Plinopropusne, tzv. polutvrde i mekane kontaktne leće. Tvrda kontaktna leća, koja se prva počela proizvoditi prije četrdesetak godina, danas je rijetko u upotrebi i liječnici je preporučuju tek u nekim posebnim slučajevima kao što je npr. Keratoconus – deformacija rožnice u obliku stošca. Materijali koji se koriste u proizvodnji kontaktnih leća tvrđi su ili mekši, no svi moraju imati zajedničko svojstvo – propusnost za kisik, jer je ta osobina od posebne važnosti za zdravlje rožnice. Propusnost leće za kisik označava se Dk i jedna je od važnih komponenti prilikom odabira vrste leće za svakog pojedinca. Na zdravlje rožnice utječe i stanje suznog filma koji čini mješavina suza i loja što ga luče lojne žlijezde smještene na rubu vjeđa uz trepavice. Automatskim nesvjesnim treptanjem suzni film se razmazuje preko kontaktne leće i omogućuje njeno klizanje po rožnici, sprječava sušenje površine leće i omogućuje ugodnost nošenja.
Sredstva za njegu leća
Nekoliko minuta nakon umetanja leće u oko na leći se počne nakupljati tzv. “biofilm”. On je nakupina bjelančevina i masnoća koja se mora redovito uklanjati da bismo oko sačuvali od upale. Danas na tržištu postoji čitav niz sredstava za čišćenje kontaktnih leća. Uz otopine za čišćenje i dezinfekciju, potrebno je i enzimatsko čišćenje kontaktnih leća barem jednom tjedno tableticama za skidanje bjelančevina s površine leće. Neke otopine sadrže dodatke tih enzima pa proizvođač naglašava da dodatno čišćenje tableticama nije potrebno. Kod nekih otopina ističe se nepotrebnost trljanja leće s objašnjenjem da enzim dodan otopini ima sposobnost odstranjivanja bjelančevina i mucina s površine leće. Odluka koje sredstvo koristiti ovisi o tome koja vrsta kontaktnih leća se nosi. Konvencionalne meke kontaktne leće, tj. one čija je trajnost godinu dana, zahtijevaju temeljitije čišćenje i dodatno korištenje tableta za enzimatsko čišćenje, čak i onda kada otopina kojom se vrši čišćenje leće ima dodan enzim. Razlog tome je nedovoljna količina enzima u otopini. Leće za planiranu zamjenu s trajnošću do mjesec dana mogu se čistiti ovakvim otopinama bez tabletica, jer se leće brzo mijenjaju pa nema vremena za taloženje bjelančevina na površini kontaktne leće. Meke leće za produženo nošenje mnogi nosioci shvaćaju kao mogućnost da po mjesec dana ne brinu o njihovoj higijeni. Zato je kod takvih leće najveća mogućnost upala spojnice pa i rožnice uz mogućnost brojnih komplikacija.
Higijena leća temelj je zdravlja i ugodnosti nošenja. Dnevno nošenje leća je preporuka, a kod leća za produženo nošenje preporuka je skinuti ih jednom tjedno i temeljito ih očistiti.
Uloga suznoga filma pri nošenju kontaktnih leća
Da bi oko ostalo zdravo, neprekidno se mora vlažiti uz pomoć suza što ih luči suzna žlijezda. Suze se miješaju s lojem, te zajedno čine suzni film. Uloga mu je zaštitna, jer ne samo da vlaži i održava prozirnost rožnice, već ima i baktericidno djelovanje. Jedna od uloga je i stalno ispiranje i uklanjanje prašine, različitih alergene, bakterija i virusa s površine oka. Nesvjesno trepnemo i do 8.000 puta tijekom dana. Suze se tako razmazuju ne samo po oku nego i po kontaktnim lećama. Kontaktna leća kliže po suznom filmu preko rožnice. Na taj način omogućena je ne samo udobnost nošenja leće, nego i da kisik iz zraka potreban za normalnu funkciju rožnice dopre do nje i putem suznoga filma. Meka kontaktna leća postaje vlažna i mekana, jer se neprestano natapa suzama. Manjak suza je relativna kontraindikacija za nošenje kontaktnih leća. Kronična upala ruba vjeđa uzrokuje poremećeni rad lojnica važnih za održanje suznoga filma, te također može biti prepreka nošenju kontaktnih leća.
