Opće je prihvaćena činjenica da je plivanje „zdravo“. Međutim, plivanje se mora prihvatiti kao aktivnost koja se provodi u različitim uvjetima i kao takva nekada može imati i neželjene posljedice.
Da bi iskoristili sve prednosti vode kao medija. moramo poznavati neke karakteristike vode i onda ih prilagoditi zdravstvenim tegobama koje eventualno imamo. Nabrajamo samo neke od karakteristika vode za kupanje ili plivanje, vodeći računa da se one znatno razlikuju obzirom da li se radi o bazenu, jezeru, moru ili rijeci:
- Temperatura vode – najčešće je i do 10ºC niža od tjelesne temperature
- Čistoća vode – bazenska voda se tretira klorom i drugim kemikalijama koje mogu imati negativne učinke
- Gustoća vode – oko 783 puta je gušća od zraka
- Otpor vode – 10 – 15 puta je veći od otpora zraka
- Nestlačivost – vodu ne možete stlačiti.
Na osnovu navedenih karakteristika vode, te bolesti i stanja naših organizama koja su danas najčešća u našem društvu navodimo primjere kod kojih će plivanje imati značajne pozitivne učinke:
Debljina i pretilost
Kod osoba koja imaju indeks tjelesne mase (ITM = T/Vm²) viši od 25 ili 30 plivanje je idealno za redukciju tjelesne težine. Većina ostalih aktivnosti će stvarati velika opterećenja na zglobove. Kod plivanja tijelo prividno gubi na težini i nema opterećenja na zglobove. Obzirom na gustoću i otpor vode, plivanjem će se sagorijevati velika količina energije (ko 700 Kcal/sat). Osim toga, pretile osobe neće imati problema s plovnosti jer je masno tkivo plovnije od kosti i mišića i moći će bez problema plivati u vodoravnom položaju.
Preporučuje se minimalno tri puta tjedno vrlo lagano plivanje prsnom tehnikom u trajanju od 20 do 45 minuta. Obzirom da je masno tkivo vrlo bogati izvor energije, potrebno je dugo vrijeme plivanja kako bi se ostvarilo vidljive učinke. Ukoliko ste ovladali tehnikom disanja, preporuča se plivanje kraul načinom i to laganim intenzitetom.
Visoki krvni tlak
Visoki krvni tlak pogađa oko 35 do 40 posto populacije odrasle dobi zapadnih zemalja. Dijagnoza visokog tlaka se postavlja pri tlaku 90/140. Uzrok povišenog krvnog tlaka je u većini slučajeva nepoznat.
Istraživanja pokazuju da plivanje vrlo laganim intenzitetom pozitivno utječe na visoki krvni tlak. Lagano plivanje četiri do pet puta tjedno po 30 minuta ili tri puta tjedno po 20 minuta je primjereno osobama s visokim krvnim tlakom. U početku plivajte kratke dionice s dugačkim pauzama. Kada osjetite da vam je to opterećenje prelagano, skratite pauze, a nakon toga postepeno produžavajte dionice plivanja.
Niski krvni tlak
Veliki broj mladih ljudi ima problema s niskim krvnim tlakom. Niski krvni tlak je kod vrijednosti 60-70/100 -110. Niski krvni tlak nije toliko opasan kao visoki, ali stvara dosta neugodnosti. Za rješavanje problema s niskim krvnim tlakom preporučuje se svakodnevna aktivnost, a plivanje je jedna od najboljih.
Pokušajte plivati što je češće moguće jer će lagano plivanje učvrstiti vaše krvne žile. Ukoliko niste još naučili disati, prsna tehnika s glavom van vode je najprimjerenija.
Bronhitis ili astma
Osobe sa poremećajima disanja se moraju savjetovati sa liječnikom oko aktivnosti koje će provoditi. Posljedice poremećaja disanja su otežao disanje, kašalj ili kratkoća daha koju su izazvane različitim uzrocima. Liječnik je osoba koja bi vas trebala uputiti koju aktivnost koristiti i kojim intenzitetom. Plivanje ima svoje prednosti kod ovih poremećaja. Vlažan zrak iznad površine vode koji plivači udišu pogoduje dišnim putevima. Međutim, oko 80 posto astmatičara doživljava napade tijekom vježbanja (vježbom inducirana astma-EIA). Jačina tih napada ovisi o intenzitetu vježbanja, potrebom za zrakom i ekološkim uvjetima. Upravo zbog toga je plivanje najprimjerenije astmatičarima. Osim toga, tehnika disanja u vodi jača mišiće koji izvode izdah koji je problematičan kod astmatičara. Stoga se najviše preporuča plivanje prsnom tehnikom ili kraulom.
Bolovi u leđima
Svakodnevni život današnjice s puno sjedenja uzrokuje velike promjene na našoj kralježnici. Neke od tih promjena su samo loša držanja koja se još može vježbama lagano korigirati, a neke su već trajne deformacije kao što su kifoza, lordoza ili skolioza. Bolovi u leđima su toliko učestale u današnje vrijeme da gotovo 90 posto osoba osjeti bolove u leđima u akutnom ili kroničnom obliku.
Od sportskih aktivnosti plivanje se preporuča kao obavezni sadržaj u tretmanima. Međutim, preporučuje se najviše leđno plivanje dok se prsno ili dupin nastoji izbjeći zbog velikih pokreta upravo u tim dijelovima kralježnice. Vježbe bi se trebale provoditi u nešto toplijoj vodi (30 do 32ºC) kako hladna voda ne bi negativno utjecala na postojeće stanje.
Postoperativni tretmani
Nakon operativnih zahvata na kostima i zglobovima, organizam je ograničen u aktivnostima koje se mogu provoditi. Kada je riječ o kukovima, koljenima ili skočnim zglobovima, voda je najpogodniji medij za vježbanje. Zbog prividnog gubitka težine u vodi, u mogućnosti ste izvoditi pokrete koje ne možete na suhom. Nije samo riječ o plivanju nego i o svim aktivnostima kretanja u vodi. To mogu biti vježbanja u mjestu stojeći u vodi, hodanje u vodi ili samo plivanje. Pri tome se mogu koristiti dodatna pomagala kako bi ubrzali oporavak mišića. Kod povreda koljena idealno je raditi pokrete kao kod rada nogu u kraul i leđnoj tehnici, a opterećenje možete povećati plivanjem s perajama. Iako je opterećenje manje nego na suhom, potrebno je dozirati vježbanje u vodi do granice boli. Ne budite nestrpljivi. U početku smanjite intenzitet vježbanja, a pokušajte izvoditi veći broj pokreta. I kod ostalih zglobova voda će djelovati terapeutski.
Iako voda i plivanje imaju pozitivne učinke na mnoge bolesti, poremećaje i povrede, ovdje su navedene neke od najčešćih. Osim toga, sa godinama starosti ograničene su nam sposobnosti za bavljenjem visokointenzivnim aktivnostima pa nam plivanje ostaje kao jedna od rijetkih sportsko rekreativnih aktivnosti kojom se možemo baviti do duboke starosti. Ne ograničavajte plivanje i boravak u vodi samo na ljetne mjesece. Pronađite svoje termine u bazenskim prostorima kako bi plivali cijele godine.
