Svaki od nas često odluči porazgovarati sam sa sobom: u trenutcima velikih odluka, razočarenja, teških životnih situacija, u sitnim noćnim satima kad ne možemo zaspati.
To su trenutci u kojima pokušavamo ohrabriti sami sebe, priznajemo si teškoće i strahove s kojima se suočavamo, pokušavamo racionalno postaviti pluseve i minuse na vagu odluke. Pokušavamo shvatiti i predvidjeti kakvu će budućnost prouzročiti takva odluka ili promjena.
Zašto je koristan unutarnji razgovor?
Sami sa sobom također razgovaramo svakodnevno, gotovo u svakom trenutku. Taj se unutarnji govor odvija suptilnije, manje smo ga svjesni upravo zato što je tako često prisutan.
On je poput sportskog komentatora koji prenosi informacije što se događa na terenu, prenosi i emocionalni ton tog događaja i gotovo se nikada ne gasi. On u svome prenošenju kombinira svjesne misli s nesvjesnim stavovima, vjerovanjima i predrasudama.
Koristan je budući da integrira i objašnjava sva naša iskustva. Pogotovo je koristan kada je pozitivan i kada potiče sigurnost, samopouzdanje i umanjuje strahove.
Kako živjeti nakon napada panike? Evo što psihologinja kaže
Međutim nitko od nas nije imun na negativni unutarnji govor. Potpuno sam promašio; Kako nikada ne mogu napraviti ništa kako treba; Nikada neću uspjeti… takve i slične negativne misli svi imamo. Te misli često se javljaju brzo, nastaju i nestaju poput bljeskova i stoga ih često nismo svjesni. Ipak one će imati značajan utjecaj na to kako se ponašamo i osjećamo.
Kako se s vlastitim mislima boriti za pozitivnije misli?
Prvi korak je prepoznavanje vlastitih negativnih misli. One su često automatske te nismo nužno u mogućnosti osvijestiti ih svaki put. Međutim njihovo je prepoznavanje važno upravo zato da bismo ih mogli preispitati, a zatim i mijenjati. Zamislite situaciju u kojoj vas mobitelom kontaktira šef i kaže da mora s vama u četiri oka popričati. Vi osjetite blagu nelagodu i tjeskobu. Što promislite? Sigurno će me kritizirati. Dobit ću otkaz. Ovo neće proći dobro.
Ili drugu situaciju, nalazite se na zabavi na kojoj je velik broj ljudi od kojih većinu ne poznajete. Stojite sa strane, pijete svoje piće, promatrate grupice i pojedince koji komuniciraju. Osjetite se pomalo loše u vlastitoj koži. Što promislite? Sigurno izgledam čudno drugim ljudima. Nikada se nisam dobro snalazio u ovakvim situacijama. Stojim ovdje sam, drugi će sigurno misliti da sam dosadan.
Kada prepoznate negativne misli zapišite ih kako biste ih mogli dalje analizirati
Koji je cilj preispitivanja odluka?
Drugi korak u mijenjanju negativnog obrasca unutarnjeg govora je preispitivanje negativnih misli. Negativne misli su, kako smo već naveli, brze, brzo se smjenjuju i općenito cjelokupan unutarnji govor se odvija primarno automatski. Stoga te misli vrlo često ne dovodimo u pitanje, ne zapitamo se jesu li one istinite. Premda ne moraju biti istinite, upravo zato što ih ne propitujemo mi vrlo često u njih apsolutno vjerujemo. Uzmimo primjer šefova poziva nakon kojeg smo osjetili blagu tjeskobu i pomislili: Ovo sigurno neće proći dobro. Kako biste preispitali tu misao postavite si potpitanje: Koji su mi dokazi za to? Sigurno ćete moći pronaći argumente koji neće govoriti u prilog vašoj negativnoj misli. Zatim pokušajte pronaći alternativna objašnjenja, primjerice: Zadnji put kada me pozvao šef mi je samo dao informacije o novom zadatku na kojem ću raditi ili Zadnji put kada sam razgovarao sa šefom, istina kritizirao me, međutim dao mi je niz savjeta radi kojih sam danas uspješniji u poslu.
Depresija – prepoznajte simptome i razliku između nezadovoljstva i ove bolesti
Dakle cilj preispitivanja je utvrditi koliko je naša negativna misao točna. Ako utvrdimo da nije u potpunosti točna trebamo pronaći alternativno objašnjenje kojim ćemo mijenjati našu negativnu automatsku misao. To je treći korak u mijenjanju negativnih misli.
Evo nekoliko primjera pronalaska alternativnih objašnjenja:
- Situacija
- Negativna misao
- Alternativno objašnjenje
- Tijekom vašeg godišnjeg odmora stalno pada kiša radi koje ne možete realizirati planove koje ste imali.
- Mene stvarno prati loša sreća cijeli život.
- Da, planirao sam svašta i spriječen sam radi kiše, ali iskoristi ću vrijeme za čitanje knjiga koje već dugo želim pročitati.
- Vratit ću se na posao i iskoristiti godišnji u nekom boljem periodu.
- Prekinuli ste dugotrajnu ljubavnu vezu.
- Bez njega više nikada neću biti sretna.
- Sad sam jako tužna, ali i ta situacija će proći. Opet ću se moći veseliti raznim stvarima.
- Ovo me zbilja jako boli, ali upoznala sam njega, sigurno ću upoznati još puno drugih muškaraca u životu.
- Naći ću dodatni posao samo kako bih što manje razmišljala o njemu.
- Imate tjedan dana u kojem morate završiti posao koji inače radite pola mjeseca.
- Nemoguće da uspijem. Dobit ću otkaz.
- Vrlo je teško ovo završiti u tako malo vremena, napravit ću popis svih ljudi koji mi mogu pomoći.
- Napravit ću najviše što mogu ovaj tjedan, možda i uspijem.
- Nastojat ću dati sve od sebe da to završim. Ako ne uspijem tražit ću produženje roka.
- Alternativno objašnjenje bi trebalo uvijek nastojati smjestiti u nekakav realan kontekst.
Što ako se pak zaključi kako je negativna misao točna?
Mada iskustvo pokazuje da je većina negativnih misli barem donekle netočna, naravno da u određenim situacijama negativne misli mogu biti točne. Tada se trebamo zapitati koja je najgora posljedica koja nam se može dogoditi ako se ta misao obistini. Što je najgore što mi se može dogoditi ako dobijem otkaz? Što je najgore što mi se može dogoditi ako drugi misle da sam čudna? Nakon što malo promislimo nad tim pitanjima shvatit ćemo da i dalje imamo mogućnosti za djelovanje te da se nije dogodio kraj svijeta.
Cilj čitavog ovog procesa je da postajemo svjesni kako naša vlastita predviđanja i zaključci nisu uvijek točni. Također je dobro znati da se ne moramo nikada do kraja i u potpunosti riješiti negativnog unutarnjeg govora. I to je uredu. Ali što više nastojimo transformirati negativne tvrdnje u pozitivne, ali realistične, to ćemo sve više postajati prijatelji sami sebi.
Foto: Shutterstock
