Postoji nekoliko smrtnih grijeha hipertenzije, ali dva na koja imamo direktan utjecaj su ograničenje unosa kuhinjske soli u tijelo i prestanak pušenja.
Upravo se o tim temama razgovaralo na panelu na kojem su sudjelovali Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva, Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede, Andrea Gross Bošković iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Verica Kralj iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Josipa Josipović iz Hrvatske liga za hipertenziju, Diana Pavlić iz PIK Vrbovca, Jelena Čabo Aras iz Philip Morris Internationala i Marijana Braš s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a koji je moderirala Stela Lechpammer, izvršna urednica Večernjeg lista.
Preporuka je 5 g na dan
Kuhinjsku sol, koja je ljudima nužna u manjim količinama, ljudi su tijekom stoljeća počeli prekomjerno unositi, ponajprije zbog toga što se koristila za konzerviranje hrane. Danas nam je taj način konzerviranja puno manje potreban, ali količine soli koje unosimo iz neke navike i dalje su ostale prekomjerne. Cilj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je u idućih 20 godina smanjiti unos soli za 30 posto.
Unos soli u Hrvatskoj je u prosjeku 11,6 grama na dan, a preporuka WHO-a je 5 g dnevno. Sol više unose muškarci nego žene, unos je veći u ruralnim područjima nego u gradu, a najviše vole dobro zasoliti na jugu naše države. Isto tako, ono što mnogi ne znaju, najveći udio soli koje unosimo u tijelo dolazi iz hrane, od čega najveći dio iz kruha i pekarskih proizvoda, gotovo 70 posto. Znači, manje je bitno koliko nešto posolite nego kakvu vrstu hrane jedete. Kad se kreće s akcijama smanjenja udjela soli u pojedinim namirnicama, ne smijemo utjecati na preferencije potrošača koji su se naviknuli na neke okuse, a ne smijemo utjecati ni na kvalitetu, i upravo se zato krenulo s postupnim smanjivanjem udjela soli. Kod kruha i pekarskih proizvoda istraživanje je pokazalo da se može smanjiti za 25 posto bez utjecaja na sigurnost, kvalitetu i druga svojstva, objasnila je Kolarić Krevar.
Ministarstvo poljoprivrede donijelo je 2016. pravilnik kojim su ograničili na 1,4% udio soli u gotovom kruhu. Ovo je ljeto na snagu stupio novi pravilnik prema kojem se taj udio smanjuje na 1,3%, ali sada se ne odnosi samo na kruh nego i na sva peciva.
Predstojeća reforma zdravstva posebno će raditi na zdravstvenoj pismenosti, koja je potrebna kod našeg stanovništva koje treba naučiti zašto ne treba dosoljavati hranu i kako čitati deklaracije te ono što na njima piše, a odnosi se na sol, najavila je Portolan Pajić.
Andrea Gross Bošković također je upozorila kako ljudi nisu ni svjesni svojih prehrambenih navika i da hranom unose prekomjerne količine soli. Nakon što su proveli nekoliko edukacija o toj temi dobili su iznenađujuće dobre rezultate – udio unosa soli smanjen je za 22 posto. Diana Pavlić, koja dolazi iz same industrije, objasnila je kako su u PIK Vrbovcu još 2014. krenuli s projektom smanjivanja soli u svojim proizvodima, ali s ciljem da konzumenti ne osjete razliku u okusu ili teksturi.
Imamo prepoznatljive plave markice na proizvodima koji označuju -25% soli. Kako smo to napravili? Ne možemo samo izbaciti sol, nego je moramo zamijeniti, a mi smo je zamjenili ubacivanjem nekih drugih začina i aroma, ponajviše s kalijevim kloridom, pojasnila je.
E-cigarete kao zdravija opcija
Kada je posrijedi drugi smrtni grijeh – pušenje – Hrvatska tu na žalost uopće ne stoji dobro i nema se čime pohvaliti.
Prema zadnjim podacima iz Europske zdravstvene ankete, Hrvatska je iznad prosjeka po prevalenciji pušenja. Oko 22% osoba starijih od 15 godina izjavilo je da su pušači, a prosjek EU je 19 posto. Neke zapadne europske zemlje, posebno skandinavske, jako su dobre u tome, tamo je prevalencija ispod 10 posto. Mi smo jako daleko od toga, a ono što je poseban problem jest visoka prevalencija pušenja kod mladih. Čak 54% 15-godišnjaka reklo je da su barem jednom zapalili cigaretu, a u proteklih 30 dana to je izjavilo 29% djece u dobi od 15 i 16 godina. Od nas unutar EU jedino su gore Bugarska, Rumunjska i Slovačka, kratak pregled dala je Verica Kralj.
Josipa Josipović oštro je upozorila kako nije dovoljno da ona i njezini kolege kliničari, koji se svakodnevno susreću s osobama koje zbog pušenja trpe teške posljedice, svoje pacijente samo pasivno u anamnezi pitaju puše li i koliko puše.
Treba zapravo razmotriti i alternative koje mogu pomoći u odvikavanju od pušenja. Ovdje bih izdvojila izvješće koje je doneseno u Velikoj Britaniji u kojem su na temelju evaluacije više od 400 znanstvenih radova izvijestili da su alternativni oblici pušenja manje štetni od pušenja cigareta. Ti alternativni oblici su e-cigarete i grijani duhan, kazala je Josipović.
Prestanak pušenja je najvjerojatnije, ističe Josipović, najučinkovitija pojedinačna mjera za prevenciju velikoga broja kardiovaskularnih bolesti, uključujući moždani udar i infarkt miokarda.
Već nakon nekoliko tjedana apstinencije dolazi do poboljšanja cirkulacije, a nakon nekoliko mjeseci i dišne funkcije. Rizik za nastanak srčanoga udara smanjuje se dvostruko nakon godinu dana apstinencije, a nakon deset godina postaje jednak onome kod nepušača. Rizik za rak pluća se također dvostruko smanjuje nakon 10 godina apstinencije. Dokazano je da oni koji prestanu pušiti prije srednje dobi tipično imaju očekivani životni vijek kao i nepušači, istaknula je.
Jelena Čabo Aras rekla je i kako se duhanska industrija mijenja te da se sve više ide na e-cigarete, koje su puno manje štetne za pušače te gotovo uopće nisu štetne za one oko njih jer nema tzv. efekta pasivnog pušenja. Postoje razmišljanja i o tome da se e-cigarete sufinanciraju od države kao jedan oblik načina “skidanja s klasičnih cigareta”. Marijana Braš zaključila je kako bi HZZO hitno trebao uvesti škole nepušenja u koje bi liječnici slali pacijente jer ako im samo kažu kako bi bilo dobro prestati pušiti, to im na jedno uho uđe, a na drugo izađe.
Elvis Sprečić/Večernji list
Foto: Shutterstock, Pixsell
